Odnos prema astmi

Astma, bolest i to neizlečiva? Ali to je samo glupa definicija u udžbeniku naučne medicine. To pod milim Bogom ništa ne znači. Nemate razloga da se stidite ili da vas bude sram što vaše dete ima astmu. Pokušaću da Vam pokažem šta je astma i kako da se na jedan zdrav pristup životu, higijenom tela i duha, sportom i ishranom izborite sa problemima koje ona izaziva. Učite o vašoj bolesti i ostajte zdravi!

Kako koristiti sajt?

Iako je sajt skromno počeo, danas na njemu možete naći podosta informacija o astmi i alergijama. Listanje počnite čitajući članke iz GLAVNOG (padajujećeg) menija. U njemu su najbojli izvori informacija i linkovi do najboljih članaka. Ukoliko vas interesuje neka posebna oblast možete listati članke po temama ili iskoristiti PRETRAGU, koja odlično radi. Na kraju, pozvao bih vas da ostavite komentar, iznesete vaše iskustvo ili da postavite pitanje.

Inhalatorna terapija

Budite partner sa vašim pulmologom

Inhalatorna terapija – istina i zablude

Preduslov uspešne kontrole astme je dobar, partnerski odnos na relaciji lekar-pacijent. Ukoliko nema dobre saradnje, odnosno ukoliko pacijent ne razume ili ne prihvati plan lečenja izostaće i uspeh tretmana. Jedan od vodećih razloga neuspeha u uspostvljanju kontrole astme je i neprihvatanje inhalatorne terapije, najčešće zbog zabluda da “pumpice” stvaraju zavisnost, oštećuju i slabe srce te “pumpicu” treba koristiti samo ako nema drugog izbora. A izbor se obično traži u alternativnim načinima lečenja koji ostaju bez rezultata, pri čemu se gubi dragoceno vreme i bolest postpeno napreduje.

Šta je to “pumpica”?

To je popularan naziv za lekove koji se korist u lečenju astme i hronične opstruktivne bolesti  pluća. Ispravan naziv je “merno dozni inhaler”. Udisanjem lek se dovodi direktno na obolelo mesto – u disajne puteve. Doza leka koja se na taj način unosi znatno je niža od doze istih lekova koji se primenjuju u tabletama. Primera radi jedna tableta ventolin ima 2 mg aktivne supstance, a jedan udah ventolina ima u sebi 0,1 mg. Sa dest puta manjom dozom ostvari se trenutni efekat jer nema čekanja da se lek resorbuje iz stomaka. Sasvim je razumljivo da su i neželjeni efekti manji ukoliko lekove primenjujemo u manjim dozama.

Drugi bitan preduslov uspeha inhalatorne terapije je pravilna inhalacija, i zato je važno da lekar pokaže pravilnu tehniku inhalacije leka pre nego što ga preporuči pacijentu, kao i da povremeno na kontrolnim pregledima proveri ispravnost tehnike inhlacije. Istraživanja su pokazala da kada se i najpravilnije udhne lek iz “pumpice” samo 15% od udahnute doze dodje do sitnih perifernih delova pluća. Pa i tih 15% od udahnutih najčešće 0,2 mg ventolina ostvare brz efekat. Napretkom medicine usavršeni su i aparati za inhalatornu primenu lekova, tako da se danas savremeni lekovi za lečenje astme sve češće nalaze u obliku inhalatora koji sadrže lek u obliku praha (turbohaler, rotahaler, diskhaler i dr.) Ovakav način primene lekova se pokazao superiornijim u odnosu na klasične merno dozne inhalere. Lekovi mogu da se udišu i preko aparata za inhalaciju (nebulizatori), koji se koriste u kućnim uslovima i bolnicama za prekidanje akutnog pogoršanja astme kod male dece i osoba koje nisu u stanju da pravilno upotrebe dozirani aerosol.

Ako su “pumpice” tako efikasne zašto postoji zabluda da “stvaraju zavisnost, oštećuju i srce i pluća”?

Jedno od objašnjenja je u nerazlikovanju astme od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) koja se takodje manifestuje gušenjem i u čijem lečenju se takodje primenjuju lekovi u vidu inhalacije. Ali za razliku od astme koja se karakteriše “reverzibilnom opstrukcijom” što znači da se primenom lekova plućna funkcija vraća u normalne vrednosti, hroničnu opstruktivnu bolest karakteriše “ireverzibilna bronhoopstrukcija”. Kao što samo ime kaže HOBP je hronična bolest, progresivnog toka kod koje se plućna funkcija ne vraća u normalne vrednosti. Najčešće se vidja kod dugogodišnjih pušača koji i nakon dijagnostikovanja bolesti ne prestaju da puše. Kod osoba sa HOBP sa progresijom bolesti povećava se i doza i kolčina lekova koji se primenjuju, i često se čuje “ja ne mogu više bez pumpice, postao sam zavistan i zbog nje mi je i srce oslabilo”, pri čemu se apsolutno ignoriše cigareta koja je u drgoj ruci a koja je pravi krivac i za bolest i kod koje postoji ozbiljna zavisnost.

Drugi redji razlog zablude da “pumpice” stvaraju zavisnost u osoba sa astmom je primena samo lekova za otklanjanje tegoba ( Ventolin ili Berodual),a bez adekvatne terapije, onako kako se to navodi u GINA preporukama. Ukoliko se ne primene lekovi koji kontrolišu astmu, laka astma postpeno posatje umereno teška pa vremenom i teška, sa sve učestalijom potrebom za “pumpicama” kao što je Ventolin. Vremenom efekat ventolina postaje sve kraći te odatle i utisak “stvorila se zavisnost i treba mi sve veća doza leka”.

Lekar mora da zna sve zablude vezane za inhalatornu terapiju i da u otvorenom razgovoru s pacijentom reši i otkloni sve dileme vezane za neželjene efekte lekova.

Autor: Dr Dušica Jarić
Podelite na fejsbuku