Odnos prema astmi

Astma, bolest i to neizlečiva? Ali to je samo glupa definicija u udžbeniku naučne medicine. To pod milim Bogom ništa ne znači. Nemate razloga da se stidite ili da vas bude sram što vaše dete ima astmu. Pokušaću da Vam pokažem šta je astma i kako da se na jedan zdrav pristup životu, higijenom tela i duha, sportom i ishranom izborite sa problemima koje ona izaziva. Učite o vašoj bolesti i ostajte zdravi!

Kako koristiti sajt?

Iako je sajt skromno počeo, danas na njemu možete naći podosta informacija o astmi i alergijama. Listanje počnite čitajući članke iz GLAVNOG (padajujećeg) menija. U njemu su najbojli izvori informacija i linkovi do najboljih članaka. Ukoliko vas interesuje neka posebna oblast možete listati članke po temama ili iskoristiti PRETRAGU, koja odlično radi. Na kraju, pozvao bih vas da ostavite komentar, iznesete vaše iskustvo ili da postavite pitanje.

Terapija astme

Lečenje asmatičnog napada, preventivna terapija, sport, ishrana i zablude u lečenju

Astma je hronična bolest što podrazumeva kontinuirano praćenje i dugotrajno lečenje.To se mora objasniti roditelju, odnosno pacijentu zbog saradnje i uspešnog lečenja.

U astmi se koriste dve grupe lekova:

  1. Lekovi za lečenje akutnog napada ( za otklanjanje bronhoopstrukcije )
  2. Lekovi za prevenciju ( za kontrolu bolesti )

Lekovi za lečenje akutnog napada

  • bronhodilatatore
  • protivzapaljenske lekove

Bronhodilatatori

To je grupa lekova koji dovode do bronhodilatacije, odnosno širenja bronhija otklanjanjem mišićnog spazma (grča) u bronhijama a i ubrzava mukocilijarni klirens, odnosno pokretanje i izbacivanje sekreta.

Ovu grupu lekova čine:

  • Kratkodelujuci beta -2 agonisti (salbutamoli: Ventolin, Spalmotil, Aloprol )
  • Antiholinergici (Berodual )
  • Kratkodelujuci teofilini (Durofilin ), lekovi sporijeg ali dužeg delovanja.

Lekove iz prve dve grupe treba primenjivati inhalatornim putem mada postoji oblik i za oralno uzimanje a iz treće grupe oblici su za oralno i parenteralno davanje (putem injekcija, najčešce se daju putem infuzija ).

Prednosti inhalatornog načina davanja (udisanjem):

  • neposredni kontakt leka sa velikom površinom traheobronhijalnog stable
  • dobar efekat sa niskim dozama, čime se izbegavaju veče koncentracije u krvi i neželjna  sistmska dejstva

Za efikasnu inhalatornu terapiju potrebno je:

  • da su disajni putevi prolazni
  • pravilna tehnika uzimanja leka
  • da su čestice leka koji se udiše manje od 5 mikrona

Za primenu leka inhalacijom koriste se:

  • merno-dozni raspršivaci (pumpice, sprejovi ),lek je u obliku aerosola
  • inhalatori koji sadrže lekove u obliku suvog praha (diskhaleri, turbuhalaleri, disk )
  • inhalatori (kompresorski ili ultrazvucni)koji tečan oblik leka pretvaraju u aerosol.

Najbolje je pumpice uzimati preko komora, jer se tako izbegava gubitak velike doze leka zbog nekoordinacije udah-pritisak a i čestice večeg promera koje ne prodiru u male disajne puteve istalože se na zidove komore tako da se udahne samo aktivni deo aerosola. Za manju decu koriste se komore sa maskom za lice a za veću sa nastavkom za usta.

Kortikosteroidi

Hormonski preparati, najćešce se daje Prednizon, Prednizolon i Metilprednizolon

Oni deluju protivzapaljenski, znači smanjuju otok sluznice i stvaranje sekret i daju se ukoliko nije nastupilo poboljšanje nakon primene bronhodilatatora koji su inicijalna terapija. U fazi akutnog napada treba ih dati na usta ili putem injekcija (u obliku spreja daju se samo u profilaksi). Oni su moćni lekovi i njihovo ne davanje ili davanje u malim dozama, zbog straha od neželjnih dejstava nema opravdanja jer se rizikuje napredovanje napada odnosno masivne bronhoopstrukcije i poremećaja gasne razmene na nivou alveola. Posledica je smanjenje koncentracija kiseonika u krvi, odnosno povećanje ugljen dioksida i razvoja hipoksije, odnosno hiperkapnije.

U toku lečenja akutnog napada cilj nam je :

  • da što brže otklonimo opstrukciju disajnih puteva
  • da sprečimo poremećaj gasne razmene
  • da izvedemo pacijenta iz teškog stanja.

Lekovi koji su beskorisni u akutnom napadu:

  • antibiotici
  • ekpektoransi (lekovi za izbacivanje sekreta)
  • antitusici i sedativi koji su zabranjeni
  • antihistaminici.

Lekovi za prevenciju (za kontrolu bolesti)

Za sada za lečenje astme ne postoji kauzalna terapija, odnosno lek koji bi izlečio astmu. Pored lečenja akutnog napada, postoje lekovi kojima možemo kontrolisati bolest a to znači:

  • da su pogoršanja retka (egzacerbacija akutnih napada )
  • da su hronični simptomi minimalni
  • da je plućna funkcija normalnih ili što bliže normalnim vrednostima
  • da je dobro tolerisanje fizickog napora
  • da je svakodnevna aktivnost, odnosno kvalitet života što bolji
  • da su što manji neželjeni efekti date terapije
  • da je što manji mortalitet (broj smrtnih slučajeva )

Profilakticki lekovi:

Protivzapaljenski lekovi

Inhalacioni kortikosteroidi

To je najefikasnija grupa lekova,najjačeg protivzapaljenskog dejstva. Smirivanjem zapaljenja oni smanjuju učestalost akutnog napada, ublažavaju hronične simptome, snižavaju bronhijalnu hiperreaktivnost,povećavaju plućnu funkciju i kvalitet života.

Upotreba putem sprejova u dozvoljenim dozama smanjuje sistemska neželjna dejstva a upotreba putem komora i ispiranje usta vodom nakon upotrebe sprečava kandidijazu ( gljivicnu infekciju usne duplje). Inhalatornu terapiju treba primenjivati diskontinuirano, najćešce u proleće  i jesen kada su prisutni i okidači i favorizujući faktori. Praksa je pokazala, da u tom stepenastom načinu lečenja bolji su rezultati ako se počne sa većim dozama i davanjem više puta dnevno uz postepeno smanjenje i jednog i drugog sa poboljšanjem do doze održavanja.

Dugodelujuci bronhodilatatori

Serevent (Salmeterol i Formoterol)

Oni nemaju protivzapaljenski efekat pa se ne primenjuju kao monoterapija već u kombinaciji sa kortokosteroidima (kombinovane pumpice Symbicort, Seretide ). Ne treba zaboraviti njihove neželjene efekte (lupanje srca, mišicni tremor, glavobolja, anksioznost )

Sporooslobadajuci teofilinski preparati

Durofilin, Aminofilin

Imaju bronhodilatatorno a manje antizapaljensko dejstvo. Daju se oralno (u vidu tableta) ili putem injekcija najčešce u infuziji. Imaju malu terapijsku širinu, odnosno mogućnost predoziranja. Neželjna dejstva su glavobolja,nesanica,poremećaj koncentracije, lupanje srca.

Antagonisti leukotrijena

Montelukast (Singulair)

Retko se daju  kao monoterapija, već u kombinaciji sa inhalacionim  kortikosteroidima.

Natrijum kromoglikat (Intal) i Nedokromil natrijum

Stari lek, skromnog protivzapaljenskog dejstva, nedovoljno proučenog mehanizma ali male toksičnosti.

Ketotifen (Galitifen)

Mehanizam dejstva nedovoljno poznat, misli se da stabilizuje membrane mastocita, neki ga ubrajaju u antihistaminike,ima efekta u lakšim oblicima, neželjene pojave su povecane telesne težine i sedacija.

Imunoterapija

Specificna hiposenzibilizacija kontraverzna je u dečjem uzrastu pogotovo ispod 5 godina. Imunotreapija se sastoji u ubrizgavanju pod kožu manjih količina alergena. Na ovaj način se telo navikava na prisustvo supstanci. Važno je precizno utvrditi na koju vrstu alergena pacijent ima reakciju. Imunoterapija pomaže da se organizam izbori sa preosetljivošću na oderđeni alergen, ali je teško izvodljiva kod osoba koji reaguju na veći broj alergena.

Nespecificne bakterijske vakcine su potpuno beskorisne u preventive astme a i kao metod za “jačanje imuniteta”

Akupunktura je bez uticaja na kontrolu astme a diskutabilna je i njena bronhodilatacija, bez uticaja je na zapaljenje.

Čajevi i biljni ekstrati su bez profilaktickog dejstva, mogu da deluju i štetno kao alergeni a neki imaju i mitogenu ulogu.

Klimatsko lečenje: povoljna klima za asmatičare je suv i topao vazduh bez aerozagadenja (vazduh sličan u pustinjama .) Kod nas se najviše preporučuje duži boravak na moru od 3-6 meseci (ko to može!?) . Često menjanje klime može da vodi pogoršanju jer predstavlja stres za pluća.

Astma  sport i ishrana

Piramida ishrane (klik)

Fizička aktivnost se danas smatra vidom lečenja astme jer se dete pravilno fizički razvija a i ne izdvaja se od ostale dece što deluje i povoljno na  psihu deteta. Bavljene sportom podrazumeva u fazi mirovanja bolesti. Izbegavati sport koji zahteva ubrzano i plitko disanje i bavljenje pri hladnom i vlažnom vremenu.

Najviše se preporucuje plivanje pri čemu se angažuje celokupna muskulatura, kao i sportovi koji imaju fazu aktivacije i fazu mirovanja. Sportske aktivnosti treba da bude spram mogućnosti kompletnog stanja deteta (pacijenta). Mnogi učesnici Olimpijskih igara, kao i neki slavni fudbaleri, teniser, maratoci, vaterpolisti su asmatičari.

Da bi se organizam uspešno borio protiv alergena, potrebno je unositi dovoljno vitamina B, C, E, D i A, kao i kalcijuma i magnezijuma, zatim cinka. U ishranu treba uključiti integralne žitarice, mahunerke, veće količine povrća, voće, posno meso i ribu (losos, skuša), mlečne proizvode sa manjim procentom masti, do tri jajeta nedeljno.

Izbegavati veću količinu slatkiša, grickalice tipa Čipsa i Smokija, konzervisanu i masnu hranu, pohovana jela i pržena u dubokom ulju, kao i gazirene napitke. Preporučuje se konzumiranje lanenog semena, šljiva i suvih smokava, jer podstiču čišćenje organizma preko creva. Piti dovoljne količine tečnosti, najbolje vode (najmanje 2 litre dnevno). Voda pomaže da se sluz raredi i lakše izbaci iz organizma.

Da li su lekovi za astmu opasni?

Na  članak o štetnim nuspojavama dugodelujućeg  bronhodilatatora, jedan od najvećih farmaceutskih proizvođača ovih lekova, GlaxoSmithKline, dao je odgovor

(Članak je objavljen  u časopisu Anali Interne Medicine a posvećen je pitanjima vezanim za sigurnost i delovanje  dugodelujućih bronhodilatatora i antiholinergika u lečenju astme)

“Članak o dugodelujućim beta agonistima objavljen u časopisu Anali interne medicine, ne sadrži nove podatke o sigurnosti primene leka kao ni bilo kakve nove podatke. Neki od ključnih navoda u ovom članku ne podudaraju se sa velikom zbirkom dokaza i stvarnim iskustvom miliona bolesnika.

Autorske projekcije da je salmeterol odgovoran sa četiri do pet hiljada smrti povezanih s astmom u SAD svake godine, nisu potrkepljene kliničkim dokazima i ne podudaraju se sa podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Podaci CDC-a upućuju da se broj smrti povezanih sa astmom u SAD-u smanjio za više od 22% od sredine devedesetih kada su u terapiju astme uvedeni dugodelujući beta agonisti. Od tog vremena porastao je i broj astmatičara i primena dugodelujućih beta agonista. Astma i dalje ostaje ozbiljno zdravstveno stanje, a astma koja se ne kontroliše predstavlja veliki rizik i može imati smrtni ishod.”

Uputstvo za primenu salmeterola – dugodelujućeg beta agonista kojeg proizvodi GlaxoSmithKline, a koji je aktivni deo leka Serevent već sadrži odgovarajuće podatke o sigurnoj primeni ovih lekova. GlaxoSmithKline je nedavno nadopunio uputstvo tog leka nakon savetovanja sa američkom Saveznom upravom za hranu i lekove (FDA).
GlaxoSmithKline veruje u dokazani sigurnosni profil Sereventa kada se primenjuje u skladu s uputstvom. Postoji veliko iskustvo u primeni ovog leka, sa više od 250 miliona propisanog Sereventa u svetu od 1994. godine.

GlaxoSmithKline je jedan od vodećih inovativnih proizvođača lekova i aktivno sudeluje u poboljšanju kvaliteta života ljudi omogućujući im da čine više, osećaju se bolje i žive duže.

Na isti članak svoj komentar je  dala i druga vodeća farmaceutska kompanije AstraZeneca

“Od ukupno 33.826 bolesnika analiziranih u gore navedenom članku, manje od 3.000 bolesnika bilo je lečeno formoterolom, dugodelujućim bronhodilatatorom. Više od polovine bolesnika nije uopšte bilo lečeno protivupalnim lekom. U analizi nije bilo bolesnika lečenih Symbicortom (kombinovani  preparat koji sadrži inhalacioni kortikosteroid i formoterol).

AstraZeneca snažno podržava međunarodne smernice za lečenje astme koje nalažu da bolesnici sa astmom lečeni bronhodilatatorima dugog delovanja moraju u svojoj dnevnoj terapiji imati uključen i optimalni protivupalni lek. Dugodelujući bronhodilatatori ne bi smeli biti zamena za inhalacioni  ili oralni kortikosteroid već bi se trebali uzimati istovremeno. Sa svakom inhalacijom Symbicorta bolesnik uzima protivupalnu terapiju i bronhodilatator dugog delovanja.

Sigurnost i delotvornost Symbicorta, kao i bronhodilatatora brzog i dugog delovanja formoterola, potvrđena je u velikom broju kliničkih studija (na više od 50.000 bolesnika) te podacima iz dugogodišnje upotrebe leka. Symbicort je trenutno odobren u preko 90 zemalja u svetu. Sigurnosni profil leka nije upitan kada se koristi u skladu sa  uputstvom, stoga AstraZeneca izričito naglašava važnost primene lekova prema njihovom registrovanom  uputstvu.”
AstraZeneca jedna je od vodećih inovativnih kompanija posvećena otkrivanju novih lekova koji bitno poboljšavaju kvalitet života obolelih te pozitivno utiču na celokupno društvo.

Kakva su vaša iskustva? Koji lek koristite kao preventivnu terapiju za kontrolu astme?

Prvi odlasci u slanu sobu

Uz opuštajuću muziku i svetlo 40 minuta terapije je svojevrsna i meditacija

Još i pre nego što se otvorila “prva slana soba u Srbiji” imao sam priliku da razgovaram sa Biljanom i Danetom Hinićem, koji su se odlučili da ovu vrstu terapije solju (haloterapija) uvedu i u našu zemlju. Stekao sam utisak da su to ljudi iskrene želje da pomognu, ali i da kod nas naprave jedan kvalitetan proizvod – baš kao što i jeste njihova slana soba Sorelax.

O haloterapiji, principima rada, uređaju i tehnologiji koji koriste imaćete priliku još da čitate. Za sada je važno da razumete da je haloterapija terapija u kojoj pacijent nekoliko dana (do recimo 2 nedelje) zaredom provodi vreme u sobi u kojoj se udavava miksoskopski sitna so, koju onda pacijent udiše. Deca u ovoj sobi dnevno provode pola sata, a odrasli 40 minuta uz veću koncetraciju soli.

Posle prehlade i januarskih muka

Za mene je ovaj tretman došao možda malo kasnije da bih mogao da procenim čist uticaj slane sobe na moje zdravlje. Posle prehlade i januarske terapije sistemskim pronizonom, meni se astma smirila, ali je i dalje ostao (po mom utisku) jedan slab osećaj moguće inflamacije. To roditelji treba da shvate, da to nije napad, ali non-stop osećaj da može bolje da se diše. Tako ja to definišem.

Posle 4-5 odlazaka u slanu sobu, odmah nakon završetka tretmana osetim da je so doprela do disjanih puteva i par puta bih ze zakašljao. Nakon tih desetak minuta, sve se smiri, a kasnije i sutradan ujutru, mnogo više i lako dišem kroz nos.

Pošto sam u par navrata u januaru i februaru prekidao treninge trčanja zbog astme, mogu reći da ovih dana nemam potrebu za brohodilatatorima i trčim i do 90 minuta bez prekida kao maksimalni trening za moj put u Lisabon u martu.

Deca imaju igraonicu, a nadgledaju ih roditelji koji takođe mogu da imaju efekte od ove terapije

Probajte…

Kao što rekoh voleo bih da sam ranije počeo sa terapijom, ali je Sorelax otvoren tek pre neki dan. Sorelax slana soba se nalazi u Bloku 70 u ulici Jurija Gargarina 69,  a u narednom periodu na sve cene su snižene 30%. Cenovnik možete naći na njihovom sajtu. Za više informacija možete ih kontaktirati Biljanu na 060/345 3463.

Nadam se da će i Marija uskoro svratiti u Beograd i isprobati ovu terapiju, pa da i ona sa nama podeli utiske. Voleo bih da čujem vaša mišljenja i iskustva o slanim sobama, a posebno o ovoj ukoliko se odlučite da ih posetite.

Pričamo o...

  • Boris: Neko vreme tražim nacin da nabavim kefirna zrnca i naleteo sam na ovaj forum, pa bi zamolio Katarinu da me...
  • sladjana: Moje cerke ( 5 i 7 god.) hamburger pojedu 3 puta godisnje u Meku, na kiosku ne kupujem hranu za decu. Picu...
  • sladjana: Najlepse hvala Dr Jaric na upucenom komentaru, Jos uvek se dvoumimo, nasa deca ludo vole pse.. Lekar kaze...
  • Marija Blažić- Maja: Mislim da je ove godine ambrozija bila “agresivn ija” nego prethodnih godina....
  • Marija Blažić- Maja: Slađo, Fliksotid je inhalacioni kortikosteroid koji deluje da se smanji inflamacija u plućima....
  • Slađa: Dobar dan ,prvi put se oglašavam u vaš sajt .Mogu samo reći riječi pohvale.Ja sam majka dječaka (8 godina)...
  • mladen: ako nekom treba kombuha neka se javi na sakal@tippnet.r s
  • dragana: gdje mogu da nabavim gljvu u crnoj gori?unaprijed hvala
  • Tanja: Dr. Dušici Jarić Hvala Vam na odgovoru. To je u stvari ono što sam pokušavala saznati od nekoliko lekara ali...
  • Veki: Draga Laura, Nadam se da će nakon čitanja i edukacije sa našeg sajta uslediti i jedan aktivan čin u pravcu...

Komentari ovog meseca

Teme

O astmi na internetu