Najčešći alergeni u dečijoj astmi

Atopija je nasledna sklonost ka povećanoj sintezi lgE i nasleđuje se autozomno dominantno. Patološki gen je prisutan na dugom kraku 11-og hromozoma. Ne mora se nikada ispoljiti, a ako se ispolji onda se radi o alergiji. Danas se alergija definiše kao prekomjerno stvaranje lgE antitijela pri kontaktu sa supstancama u okolini.

MATERIJAL I METODE

U ambulanti dječjeg dispanzera Doma zdravlja Ulcinj izdvajana su djeca sa dijagno-zom astme koja je postavljena na osnovu kriterijuma datog od strane Američkog udruženja za pedijatrijsku pulmologiju iz 1995 godine. Analizom je obuhvaćeno 73 djece sa dijagnozom astme. Sva djeca su grupisana u lll grupe prema uzrastu: I grupa,0 – 3 godine, – 15, II grupa,3 – 7 godina – 30, III grupa,7 – 15 godina – 28. Kod sve djece rađene su kožne alergološke probe prick testom na inhalacione alergene: bakterije, buđ, kućna prašina, perje, duvan, dermatofagoides, polen drveća, dlaka psa, dlaka mačke, polen trave, polen korova. Kod sve djece su rađene kontrolne probe sa NaCL 0,9% i histaminom 0,1 mg/ml.

REZULTATI RADA

U prvoj grupi najčešći inhalacioni alergen je kućna prašina 6 (40%), dlaka psa 4 (27%), dermatofagoides 3 (20%), 2 je bilo bez alergije. U drugoj grupi najčešći inhalacioni alergen je dermatofagoides 18 (60%), kućna prašina 16 (53%), dlaka mačke 9 (30%), polen drveća 6 (20%), perje 4 (13%), dlaka psa 4 (13%), polen trava 1 (3,3%) i polen korova 1 (3,3%), buđ 1 (3,3%). U trećoj grupi najčešći inhalacioni alergen je dermatofagoides 22 (79%), kućna prašina 20 (72%), dlaka mačke

16 (57%), polen drveća 12 (42%), dlaka psa 9 (32%), polen trava 6 (22%), perje 5 (18%), buđ 3 (11%).

ZAKLJUČAK

Najčešći alergen kod djece do 3 godine je kućna prašina, a kod ostale dvije grupe je dermato-fagoides. Interesantno je da ni u jednoj grupi djece nije detektovana alergija na duvan.

Izvor: JZU DOM ZDRAVLJA “BOGDAN VUJOŠEVIĆ”, ULCINJ, CRNA GORA

Podelite ovaj tekst sa prijateljima na Fejsbuku!

  • Brankica

    Dermatofagoides su grinje?Rekla bih sa slike

  • Sladja Lu

    Imam utisak da se mnogo prica o inhalacionim alergenima a zaboravlja se alergija na hranu koja je sve veca.

  • Marija Blažić- Maja

    Slađo, više smo se posvetili inhalacionom alergenima zato što su oni okidači za astmu. Alergija na hranu retko izaziva asmatične napade, više pravi stomačne probleme i kožne osipe. Biće uskoro i o alergijama na hrnau, mada smo već pisali o hrani koja izaziva alergijske reakcije, o ukrštenim alergijama.

  • Sladja Lu

    Molim vas Marija napisite mi gde mogu da nadjem to gde ste pisali o alergijama na hranu i ukrstenim alergijama. Nedavno je moj sin koji ima 6 godina imao astmaticni napad, data mu je terapija sa kojom se slazem serevent singular i fliscotid. Uradjena je analiza krvi i leukociti su povecani sto znaci da je uzrok napada neki virus ali uradjen je i ukupan IgE 768 IU/ml,IgA0.69, IgM1.17, IgG7.5g/l. On ima alergiju na mleko riba jaja kikiriki i psenicno brasno 3 i 4 klasa je ali ja mu dajem belo brasno uz saglasnost doktora, on nije alergican na gluten, mene interesuje po ovim rezultatim da li je moguce da je alergican na jos nesto tu podrazumevam i inhalacijone alergene on ternutno nema nista po kozi desi se po nekad da iza kolena ima malo hrapavo pa cese ali nista da je to neko alarmantno stanje, interesuje me koje jos testove mozemo da radimo da bi utvrdili tacno sta sve njemu smeta. Molim vas Marija ako mozete da mi bjasnite sta znace ovi brojevi i ko0ja bi bila normalna granica ovih brojeva.

  • Marija Blažić- Maja

    Slađo, povišene vrednosti IgE ukazuju na alergiju.Povišene vrednosti IgE mogu se naći kod atopičnog dermatitisa, sezonskoj pelenske groznice, alergijskog rinitisa.
    Povišeni leukociti mogu ukazivati i na bakterijsku upalu.
    Postiji niz testova kojima se utvrđuje alergija, kao što su kožne probe, tj Prick test, zatim RAST, bronhoprovokativni test. I tome koje testove treba uraditi mora da odluči alergolog.
    Terapija koju vaš sin koristi je najbolja moguća terapija kada je u pitanju alergijski rinitis i astma.
    Za alergiju na hranu najbolji lek je izbegavati unos namirmica na koje je dete alergično. Posebno obratite pažnju na skrivene alegrne u industrijskim proizvodima. U mnogim ne-mlečnim proizvodima nalazi se mleko, u mnogim proizvodima ima jaja, kikirikija. Pažljivo čitati deklaraciju na proizvodima. Nije lako izboriti se sa alergijama na hranu, to znam iz ličnog iskustva. Većina alergija na hranu koja se pokaže kod dece može se povuću tokom odrastanja.
    Izbegavajte industrijsku hranu, suhomesnate proizvode, grickalice. Umesto kupovnih slatkiša ponudnite detetu nešto iz domaće kuhinje-kompote, pečene jabuke, pite koje se prave bez jaja.
    Puno, puno strpljenja treba imati kod alergija na hranu i biti pravi umetnik u pripremanju hrane za decu alergičnu na veći broj alergena iz hrane.
    Evo nekoliko linkova o temama alergije na hranu:
    http://www.astma.rs/alergija/alergija-na-soju/
    http://www.astma.rs/alergija/alergija-na-kravlje-mleko/?cid=1149
    http://www.astma.rs/ishrana-astma/hrana-koja-najcesce-uzrokuje-alergijske-reakcije/
    http://www.astma.rs/alergija/alergija-na-hranu/


More in Astma, Deca i astma (55 of 186 articles)


Broj obolelih od astme je u stalnom porastu, zbog čega je astma dijagnostički i terapijski problem u našoj sredini. ...