<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?> <rss
version="2.0"
xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
> <channel><title>Astma. Pobedi je! &#187; Istraživanje</title> <atom:link href="http://www.astma.rs/istrazivanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" /><link>http://www.astma.rs</link> <description>Živi aktivno i kontroliši astmu i alergije</description> <lastBuildDate>Thu, 09 Feb 2012 05:00:33 +0000</lastBuildDate> <language>en</language> <sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod> <sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency> <generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator> <xhtml:meta xmlns:xhtml="http://www.w3.org/1999/xhtml" name="robots" content="noindex" /> <item><title>So &#8211; i začin i lek</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/so-i-zacin-i-lek/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/so-i-zacin-i-lek/#comments</comments> <pubDate>Sat, 24 Dec 2011 05:00:27 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Alternativna]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <category><![CDATA[Lečilišta za astmu]]></category> <category><![CDATA[Terapija]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=2654</guid> <description><![CDATA[Haloterapija je metoda lečenja koja koristi lekovita svojstva soli, najčistijeg prirodnog minerala. Izuzetni efekti postižu se u tretiranju disajnih i dermatoloških problema. „Upoznajte” slane sobe. Magazin LISA Blagotvorni efekti soli na zdravlje poznati su od davnina. U 14. veku ljudi su počeli da kopaju i vade so za sopstvene potrebe i trgovinu, a 1843. poljski lekar Feliks Bočokovski obelodanio je da radnici u rudnicima soli ne obolevaju od plućnih bolesti, jer vazduh u slanim rudnicima, zasićen suvim česticama soli, lekovito utiče na [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/" rel="bookmark" title="Speleoterapija i haloterapija"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/speleoterapija.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Speleoterapija i haloterapija"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/" rel="bookmark" title="Speleoterapija i haloterapija">Speleoterapija i haloterapija</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/slane-sobe-u-americi/" rel="bookmark" title="Slane sobe u Americi [VIDEO]"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=/images/related-image-default.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Slane sobe u Americi [VIDEO]"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/slane-sobe-u-americi/" rel="bookmark" title="Slane sobe u Americi [VIDEO]">Slane sobe u Americi [VIDEO]</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/decija_soba1.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Himalajska slana pećina"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina">Himalajska slana pećina</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><em>Haloterapija je metoda lečenja koja koristi lekovita svojstva soli, najčistijeg prirodnog minerala. </em><em>Izuzetni efekti postižu se u tretiranju disajnih i dermatoloških problema. „Upoznajte” slane sobe. </em><em></em><em><a
target="_blank" href="http://www.lisa.rs%20/" class="broken_link">Magazin LISA</a></em></p><p
style="text-align: center;"><img
class="size-large wp-image-5781 aligncenter" title="haloterapija australija" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/haloterapija-australija-610x407.jpg" alt="" width="610" height="407" /></p><p>Blagotvorni efekti soli na zdravlje poznati su od davnina. U 14. veku ljudi su počeli da kopaju i vade so za sopstvene potrebe i trgovinu, a 1843. poljski lekar Feliks Bočokovski obelodanio je da radnici u rudnicima soli ne obolevaju od plućnih bolesti, jer vazduh u slanim rudnicima, zasićen suvim česticama soli, lekovito utiče na respiratorne tegobe. Tako su pacijenti sa obolelim plućima lečeni u rudniku soli u Vielizku.</p><p>Za vreme rata u tim rudnicima bili su zbegovi a boravak u tom prostoru povoljno je uticao na njihovo zdravlje. Od 1958. ovaj rudnik najčešće se koristio za lečenje dece i odraslih od astme, oboljenja gornjeg i donjeg disajnog trakta i alergijskih oboljenja, boravkom od 20 do 40 minuta dnevno u tom prostoru. Dobro je poznato da je za ta oboljenja, kao i za tegobe sa kožom, koristan boravak na moru, ali ne mogu svi da priušte česte odlaske na primorje.</p><p>- Slani vazduh smanjuje alergijske simptome. Tretman u sobama od soli može biti od pomoći ljudima koji imaju hronične probleme disajnih puteva, astmu, kijavicu, zapaljenja nazofarinksa, sinusa, bronhitisa, alergija. Slana soba „imitira” prirodni rudnik soli ili morskih oblasti gde je vazduh bogat mikročesticama soli &#8211; objašnjava doktorka Dušanka Mandić, specijalista medicine rada, napominjući da Slovenci i Hrvati uveliko koriste ovaj vid terapije, a u Srbji ona tek počinje da se primenjuje. Danas se slane pećine ili slane sobe koje ih imitiraju koriste za poboljšanje opšteg psihofizičkog stanja u slanim rudnicima u Australiji, Poljskoj, Slovačkoj, Rumuniji, Azerbejdžanu, Ukrajini&#8230;</p><h2><strong>More koje okrepljuje</strong></h2><p>So je vitalna supstanca za preživljavanje svih živih bića, posebno ljudi, jer reguliše sadržaj tečnosti u telu. Voda mora da dospe do ćelije da bi očistila i povukla toksični otpad nastao svim metaboličkim procesima. So veže deo vode da ostane van ćelije i balansira količinu tečnosti. Od te ravnoteže vode u ćeliji i van nje zavisi dobro zdravlje, a uspostavlja ga nerafinisana so. U prostorije koje imitira pećine rudnika soli, jer imaju sve zidove sa debelim nanosom čiste rude soli, dozirano se ubacuju mikro čestice koje žive samo 40 sekundi. Jedna terapija od 40 minuta u takvim specijalnim uslovma zameni tri dana na moru.</p><h2><strong>Joni u špiljama i prašumama</strong></h2><p>Termin haloterapija dolazi od grčke reči „halos”, što znači energija soli. &#8211; Reč je o snazi dejstva regenerisanih negativnih jona koje nose mikročestice soli. Takvi joni prisutni su više od 50 odsto na morskoj obali, u pećinama, u prašumama. Kod nas ih u prirodnom okruženju najviše ima u vazduhu na planini Tari. U Beogradu stalno ima preko 50 odsto pozitivnih jona, a to je veliki procenat aero zagađenja. U gradovima gde je izrazito zagađenje ima daleko više astme nego u selima i mestima gde je više negativnih jona, gde se oni regenerišu &#8211; ističe doktorka Mandić, dodajući da se u prirodi regenirušu joni u blizini vodoskoka i vodopada. Terapija u slanim sobama blagotvorna je kod upornih zapalenja sinusa, bronhitisa, bronhijalne astme, deluje na iskašljavanje i odlepljivanje sluzi iz pluća, utiču na obnavljanje sluzokože disajnih organa. Ova terapija je efikasna za poboljšanje opšteg fizičkog zdravlja, ali i za olakšanje mentalnih tegoba poput stresa, napetosti, umora, iscrpljenost&#8230; Haloterapija ne zamenjuje lekove, nego je dopuna farmakološkoj terapiji.</p><h2><strong>Lekovite slane sobe</strong></h2><p>Širok je spektar bolesti koje leči haloterapija ili im ublažava tegobe. Ova terpija je jednostavna, neinvazivna, jeftina i veoma efikasna. Sedenjem u slanoj sobi u koju se ubacuju najfinije slane mikročestice leči se i prevenira prehlada, ublažavaju srčane, vaskularne smetnje, bronhitis, astma, alergije, hipotireoidizam, gastritis, zapaljenje debelog creva, usporena cirkulacija, pospešuje oporavak posle srčanog udara, hronično zapalenje sinusa, uva, grla&#8230;U dermatologiji terapija u slanoj sobi leči akne, alergije, psorijazu, dermatitis, pomaže u prevenciji gojaznosti i ublažava  reumatske bolove.</p><blockquote><p>Veliki broj minerala u vazduhu slane sobe jača i obnavlja strukturu kože. U soli su antialergeni koji čiste kožu, detoksikuju je i usporavaju proces starenja, a veoma su efikasni u lečenju celulita.</p></blockquote><p>Mikroklima u slanim sobama, u kombinaciji sa terapijom zvukom (šum mora, talasi), ima blagotvorni efekat i stimuliše centralni nervni sistem &#8211; poboljšava san i opušta um i telo posle stresnog dana &#8211; ističe doktorka Mandić. Preporučuje se rekreativcima i sportistima, kod napornih treninga, mobiliše sve rezerve u organizmu i sanira umor i nepovoljne efekate nakon takmičenja. Veoma je korisna i profesionalnim pevačima pred nastup, kao i osobama oslabljenog imunološkog sistema. S obzirom na to da ova terapija nema štetnih dejstava po organizam i da je veoma efikasna, sve više ljudi potražiće njenu “slanu” pomoć.</p><h2><strong>Bez soli nema seksa, važna je za regulisanje prirodnog sna&#8230;</strong></h2><ul><li>So najefikasnije stabilizuje otkucaje srca. Izuzetno je značajna za regulisanje krvnog pritiska zajedno sa vodom.</li><li>Bitna je za izbacivanje viška kiseline iz ćelije tela, posebno iz mozga.</li><li>Životno važna za regulisanje nivoa šećera u krvi, nužna kod dijabetesa.</li><li>Neophodna je za nervne ćelije i njihovu komunikaciju i obradu informacija, rad ćelija &#8211; od začeća do smrti.</li><li>Izuzetno je bitna za čišćenje pluća od sekreta, posebno kod astme i cistične fibroze, kao i za čišćenje zapaljenja sinusa.</li><li>So je jak prirodni antihistaminik &#8211; antialergijski lek.</li><li>Pouzdano se zna da so ima suštinsku ulogu u prevenciji grčeva mišića.</li><li>Nezamenljiva je njena uloga za održavanje čvrstoće strukture kostiju. Osteoporoza je pretežno rezultat nedostatka vode i soli u organizmu.</li><li>Za regulisanje prirodnog sna nužna je so. Ona je prirodni hipnotik.</li><li>Bez soli nema ni seksa! Vitalna je za održavanje seksualnosti i libida.</li><li>Važna je i uloga soli u prevenciji varikoznih vena i širenja kapilara po nogama.</li></ul> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/" rel="bookmark" title="Speleoterapija i haloterapija"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/speleoterapija.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Speleoterapija i haloterapija"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/" rel="bookmark" title="Speleoterapija i haloterapija">Speleoterapija i haloterapija</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/slane-sobe-u-americi/" rel="bookmark" title="Slane sobe u Americi [VIDEO]"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=/images/related-image-default.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Slane sobe u Americi [VIDEO]"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/slane-sobe-u-americi/" rel="bookmark" title="Slane sobe u Americi [VIDEO]">Slane sobe u Americi [VIDEO]</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/decija_soba1.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Himalajska slana pećina"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina">Himalajska slana pećina</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/so-i-zacin-i-lek/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>4</slash:comments> </item> <item><title>Voda u ljudskom organizmu</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/voda-u-ljudskom-organizmu/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/voda-u-ljudskom-organizmu/#comments</comments> <pubDate>Mon, 10 Oct 2011 06:00:57 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=2614</guid> <description><![CDATA[Zanimljive činjenice o vodi u ljudskom organizmu Poznato je da organizam novorođenčeta sadrži oko 87% vode (H2O) od ukupne telesne težine. Organizam odraslog deteta sadrži oko 70%, mladog čoveka oko 60%, dok organizam čoveka od 80 godina sadrži svega oko 50% vode. Dakle, tokom života neprekidno opada ćelijski sadržaj vode. Takođe je poznato da se u procesu respiracije, koja bi se mogla nazvati i &#8220;dehidrogenacija supstrata pomoću kiseonika&#8221;, ćelijska voda troši neprekidno na proizvodnju pozitivnih jona vodonika tj. protona (H+). P. Mitchel [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/razno/kako-da-se-pravilno-izborite-sa-kijavicom/" rel="bookmark" title="Kako da se pravilno izborite sa kijavicom"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/prehlada-i-kijavica.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Kako da se pravilno izborite sa kijavicom"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/razno/kako-da-se-pravilno-izborite-sa-kijavicom/" rel="bookmark" title="Kako da se pravilno izborite sa kijavicom">Kako da se pravilno izborite sa kijavicom</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/noni-i-astma/" rel="bookmark" title="Biljka Noni i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/noni.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Biljka Noni i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/noni-i-astma/" rel="bookmark" title="Biljka Noni i astma">Biljka Noni i astma</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/kombuha-i-ekstrakt/" rel="bookmark" title="Kombuha i ekstrakt"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/kombu61.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Kombuha i ekstrakt"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/kombuha-i-ekstrakt/" rel="bookmark" title="Kombuha i ekstrakt">Kombuha i ekstrakt</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><img
class="aligncenter size-full wp-image-5560" title="voda" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/voda.jpg" alt="" width="500" height="333" /></p><p><strong>Zanimljive činjenice o vodi u ljudskom organizmu</strong></p><p>Poznato je da organizam novorođenčeta sadrži oko 87% vode (H<sub>2</sub>O) od ukupne telesne težine. Organizam odraslog deteta sadrži oko 70%, mladog čoveka oko 60%, dok organizam čoveka od 80 godina sadrži svega oko 50% vode. Dakle, tokom života neprekidno opada ćelijski sadržaj vode.</p><p>Takođe je poznato da se u procesu respiracije, koja bi se mogla nazvati i &#8220;dehidrogenacija supstrata pomoću kiseonika&#8221;, ćelijska voda troši neprekidno na proizvodnju pozitivnih jona vodonika tj. protona (H<sup>+</sup>).</p><p>P. Mitchel je 1978. godine dobio Nobelovu nagradu pošto je dokazao da pozitivno naelektrisani joni vodonika (H<sup>+</sup>) igraju glavnu ulogu u sintezi ATP (adenozin trifosfat) koji je osnovni transporter energije i zato neophodan za održavanje vitalnih funkcija našeg organizma.</p><p>Ruski doktor i istraživač, dr Vladimir Volkov, izneo je 1992. godine tvrdnju da je glavni uzrok bolesti i starenja neprekidno trošenje zaliha jona vodonika (H<sup>+</sup>) u ljudskom organizmu. Protoni (H<sup>+</sup>) imaju nezamenljivu ulogu da neutrališu slobodne radikale, formiraju hemiosmotski potencijal na membranama mitohondrija i iniciraju proizvodnju ATP, prate elektrone u respiratornom lancu, obrazuju vodu jedineći se sa aktivnim kiseonikom u respiratornom lancu, obavljaju zaštitnu antioksidativnu funkciju zajedno sa mineralima i vitaminima, nezamenljivi su učesnici u fotosintezi&#8230;</p><p>Kako se naš organizam snabdeva neophodnim vodonikom? Organizam ga uzima uglavnom iz hrane ili, najčešće, iz ćelijske vode.</p><p>Dnevno gubimo približno od 2 &#8211; 2,5 l vode. Ukoliko ne nadoknadimo ovaj gubitak organizam se bori sa hroničnom dehidratacijom na taj način što uzima vodonik iz produkata sopstvenih vitalnih aktivnosti, kao što su mlečna kiselina, amino kiseline, hemoglobin&#8230; Ovi procesi, međutim, u isto vreme izazivaju nove bolesti jer dolazi do taloženja soli i stvaranja kamenja u mišićima, srcu, mozgu.. (ne samo u žuči i bubrezima).</p><p>Opadanje sadržaja ćelijske vode, zbog trošenja vodonika, dovodi do nabiranja ćelija koje postepeno gube funkciju, a vezivno tkivo raste na mestu izgubljenih ćelija. Ovaj proces naziva se skleroza. Sakupljanje ćelijskih membrana dovodi do otežanog transporta krvi kroz organe što rezultuje porastom krvnog pritiska i otežanim transportom hormona i drugih vitalnih supstanci.</p><p>Opadanje funkcije centralnog nervnog sistema dovodi do neurorefleksne blokade pojedinih organa. Sklerotična i neurorefleksna blokada organa usmerene su ka očuvanju neophodnih zaliha vode u organizmu i pokušaju da se različiti produkti vitalne aktivnosti koriste kao izvori vodonika, što ima tragične posledice, tj. pojavu bolesti. Ovo praktično znači da sve bolesti nastaju kao posledica nedostatka vode koja je utrošena za proizvodnju protona.</p><p>U toku procesa starenja, smanjuju se zalihe vodonika koji nas štiti od slobodnih radikala. Dokazano je blagotvorno delovanje antioksidanata poput vitamina C, mlečne kiseline, hemoglobinske kiseline, amino kiselina, masnih kiselina, biljnih kiselina, svih endogenih kiselina našeh organizma i egzogenih kiselina iz hrane. Istraživanja dr Volkova ukazuju na vodonik kao glavni antioksidant.</p><p>Prema dr Volkovu zajednički imenitelj gotovo svih bolesti je porast kiselosti u organizmu, tj. porast koncentracije H<sup>+</sup> jona. Organizam na ovaj način popunjava istrošene rezerve vodonika u organizmu. Ovo je prirodni i neophodan preduslov ozdravljenja. Nema ozdravljenja bez vodonika tj. bez protona (H<sup>+</sup>).</p><p>Pošto vodonikove veze deluju kao &#8220;lepak&#8221;, držeći molekule u dvostrukoj spirali DNK, te veze se mogu aktivirati i energizovati. Poznato je da u procesu našeg starenja uvijanje spirale biva sve čvršće i čvršće, tako da ona gubi svoju fleksibilnost i elastičnost. Postoji hipoteza da kompresija i uvijanje spirale DNK može da smanji mogući broj deoba ćelija. Naše ćelije mogu da se dele ograničeni broj puta a zatim njihov proces reprodukcije prestaje.</p><p>Popuštanjem uvijanja spirale DNK aktivacijom veza vodonika u molekulu DNK moglo bi se uticati na sposobnost regeneracije ćelija u našem organizmu. Kako se spirala DNK nalazi u vodenoj sredini, kompresija spirale može biti posledica pražnjenja rezervoara vodonika u organizmu. Ponovno uspostavljanje dovoda vodonika može da rezultira prirodnim odmotavanjem spirale DNK i ponovnim uspostavljanjem sposobnosti stimulacije procesa ćelijske reprodukcije.</p><p>SciTech izvor</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/razno/kako-da-se-pravilno-izborite-sa-kijavicom/" rel="bookmark" title="Kako da se pravilno izborite sa kijavicom"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/prehlada-i-kijavica.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Kako da se pravilno izborite sa kijavicom"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/razno/kako-da-se-pravilno-izborite-sa-kijavicom/" rel="bookmark" title="Kako da se pravilno izborite sa kijavicom">Kako da se pravilno izborite sa kijavicom</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/noni-i-astma/" rel="bookmark" title="Biljka Noni i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/noni.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Biljka Noni i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/noni-i-astma/" rel="bookmark" title="Biljka Noni i astma">Biljka Noni i astma</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/kombuha-i-ekstrakt/" rel="bookmark" title="Kombuha i ekstrakt"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/kombu61.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Kombuha i ekstrakt"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/kombuha-i-ekstrakt/" rel="bookmark" title="Kombuha i ekstrakt">Kombuha i ekstrakt</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/voda-u-ljudskom-organizmu/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>0</slash:comments> </item> <item><title>Astma kod dece</title><link>http://www.astma.rs/deca/astma-kod-dece/</link> <comments>http://www.astma.rs/deca/astma-kod-dece/#comments</comments> <pubDate>Thu, 06 Oct 2011 05:00:57 +0000</pubDate> <dc:creator>Veki</dc:creator> <category><![CDATA[Deca i astma]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <category><![CDATA[Anđelka Stojković - Anđelković]]></category> <category><![CDATA[Branimir Nestorović]]></category> <category><![CDATA[brzo otklanjanje simptoma]]></category> <category><![CDATA[Inhalacioni kortikosteroidi]]></category> <category><![CDATA[Predrag Minić]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://astma.rs/?p=7</guid> <description><![CDATA[Astma je vodeća hronična bolest kod dece, čija se učestalost u poslednjih nekoliko decenija konstantno povećava u Srbiji, ali i na globalnom nivou, istakli su stručnjaci na skupu pod nazivom &#8220;Terapija dečje astme &#8211; novi izazovi&#8221;. Prema rečima prof. Branimira Nestorovića, dečja astma, koja se najčešće javlja kod dece između druge i pete godine, u većem broju slučajeva izazvana je kućnim alargenima i čestim prehladama. On je istakao da svaki asmatični napad može biti praćen različitim simptomima, od neujednačenog disanja, kašlja i [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/pasivno-pusenje-i-astma-skolse-dece-u-nisu/" rel="bookmark" title="Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/nis-astma-300x225.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/pasivno-pusenje-i-astma-skolse-dece-u-nisu/" rel="bookmark" title="Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu">Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/statistika-astma-deca-srbija/" rel="bookmark" title="Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=/images/related-image-default.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/statistika-astma-deca-srbija/" rel="bookmark" title="Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji">Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/budj-rizik-astma/" rel="bookmark" title="Buđ povećava rizik od astme kod dece"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/astma-budj.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Buđ povećava rizik od astme kod dece"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/budj-rizik-astma/" rel="bookmark" title="Buđ povećava rizik od astme kod dece">Buđ povećava rizik od astme kod dece</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><strong>Astma je vodeća hronična bolest kod dece</strong>, čija se učestalost u poslednjih nekoliko decenija konstantno povećava u Srbiji, ali i na globalnom nivou, istakli su stručnjaci na skupu pod nazivom &#8220;Terapija dečje astme &#8211; novi izazovi&#8221;.</p><p><img
class="aligncenter size-large wp-image-5572" title="letnja deca" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/letnja-deca-610x425.jpg" alt="" width="610" height="425" /></p><p>Prema rečima prof. Branimira Nestorovića, dečja astma, koja se najčešće javlja<strong> kod dece između druge i pete godine</strong>, u većem broju slučajeva izazvana je kućnim alargenima i čestim prehladama.</p><p>On je istakao da svaki asmatični napad može biti praćen različitim simptomima, od neujednačenog disanja, kašlja i kijanja do stezanja u grudima.</p><p>Nestorović je ukazao da u svetu od astme boluje oko 300 miliona ljudi, kao i da je do<strong> porasta broja obolelih od astme došlo posle katastrofe u Černobilu početkom osamdesetih godina</strong> prošlog veka.</p><p>On je dodao da je istraživanje o <strong>učestalosti astme pokazalo da 5,2 odsto ispitanika ima simptome astme</strong>, a 19 odsto alergijsku kijavicu.</p><p>Pedijatar-pulmolog sa Instituta za majku i dete Predrag Minić je kazao da je astma najčešća hronična bolest dece, od koje<strong> boluje svako sedmo školsko dete</strong>, pri čemu je astma kod dece u dečjem uzrastu najčešće alergijska i u više od 80 odsto obolele dece je udružena sa alergijskom kijavicom.</p><blockquote><p>&#8220;Kao novi glavni princip klasifikacije i lečenja astme uvodi se stepen kontrole bolesti, pa se sada koristi podela na dobro, delimično kontrolisanu i nekontrolisanu astmu&#8221;, rekao je on.</p></blockquote><p><strong>Inhalacioni kortikosteroidi</strong> i dalje ostaju osnovni lekovi u terapiji astme kod dece, rekao je Minić, dodajući da su zbog mogućih neželjenih dejstava ovih lekova predložene nešto niže doze nego ranije, dok se po novim preporukama šire primenjuju lekovi koji u osnovi nisu hormoni.</p><p>Minić je ukazao da na pojavu astme takođe utiče duvanski dim, tako da je astma u velikoj meri zastupljena kod pasivnih pušača i naročito kod muške dece čije su majke konzumirale duvan tokom trudnoće.</p><p>Profesorka Anđelka Stojković &#8211; Anđelković je rekla da se astma ne može izlečiti, ali se odgovarajućim lečenjem dobro reguliše, pri čemu se u terapiji primenjuju dve grupe lekova &#8211; <strong>za brzo otklanjanje simptoma i za prevenciju astme</strong>.</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/pasivno-pusenje-i-astma-skolse-dece-u-nisu/" rel="bookmark" title="Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/nis-astma-300x225.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/pasivno-pusenje-i-astma-skolse-dece-u-nisu/" rel="bookmark" title="Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu">Pasivno pušenje i astma kod školske dece u Nišu</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/statistika-astma-deca-srbija/" rel="bookmark" title="Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=/images/related-image-default.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/statistika-astma-deca-srbija/" rel="bookmark" title="Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji">Statistika i učestalost astme kod dece u Srbiji</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/budj-rizik-astma/" rel="bookmark" title="Buđ povećava rizik od astme kod dece"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/astma-budj.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Buđ povećava rizik od astme kod dece"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/budj-rizik-astma/" rel="bookmark" title="Buđ povećava rizik od astme kod dece">Buđ povećava rizik od astme kod dece</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/deca/astma-kod-dece/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>10</slash:comments> </item> <item><title>Vitamin D i astma</title><link>http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/</link> <comments>http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/#comments</comments> <pubDate>Fri, 22 Jul 2011 06:00:57 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Ishrana za astmatičare]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=2482</guid> <description><![CDATA[Istraživanja sprovedena u zadnjih nekoliko godina, ukazuju da je vitamin D mnogo važniji nego što se mislilo. Većina ljudi nema u organizmu dovoljno vitamina D. Nedostatak tog vitamina se povezuje sa nastankom astme. Naučnici su utvrdili da vitamin D poboljšava respiratornu funkciju osoba koje boluju od astme i hroničnog bronhitisa. To je posledica usporavanja proliferacije glatkih mišićnih stanica disajnih puteva. Kalcitrol &#8211; oblik vitamina D U eksperimentu sa stanicama zdravih i oboljelih od astme, Kalcitriol, koji predstavlja oblik vitamina D, smanjuje stvaranje uzročnika [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/" rel="bookmark" title="Vitamin E štiti decu od ekcema"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/povrce_italija3.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Vitamin E štiti decu od ekcema"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/" rel="bookmark" title="Vitamin E štiti decu od ekcema">Vitamin E štiti decu od ekcema</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/narodni-saveti-protiv-astme-i-alergija/" rel="bookmark" title="Narodni saveti protiv astme i alergija"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/vitamin-c.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Narodni saveti protiv astme i alergija"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/narodni-saveti-protiv-astme-i-alergija/" rel="bookmark" title="Narodni saveti protiv astme i alergija">Narodni saveti protiv astme i alergija</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/prevencija-gripa-slabe-vajde-od-vitamina/" rel="bookmark" title="Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/vitaminC.png&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/prevencija-gripa-slabe-vajde-od-vitamina/" rel="bookmark" title="Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina">Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p
style="text-align: center;"><img
class="aligncenter" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/vitamin-D-445x334.jpg" alt="" width="445" height="334" /></p><p>Istraživanja sprovedena u zadnjih nekoliko godina, ukazuju da je vitamin D mnogo važniji nego što se mislilo. Većina ljudi nema u organizmu dovoljno vitamina D. Nedostatak tog vitamina se povezuje sa nastankom astme. Naučnici su utvrdili da vitamin D poboljšava respiratornu funkciju osoba koje boluju od<a
href="http://www.astma.rs/bolest-astma/sta-je-astma/"> astme i hroničnog bronhitisa. </a>To je posledica usporavanja proliferacije glatkih mišićnih stanica disajnih puteva.</p><h2>Kalcitrol &#8211; oblik vitamina D</h2><p>U eksperimentu sa stanicama zdravih i oboljelih od astme, Kalcitriol, koji predstavlja oblik vitamina D, smanjuje stvaranje uzročnika rasta, koji uzrokuje proliferaciju glatkih mišićnih stanica. Proliferacija mišićnih stanica je nepovratni proces koji omogućava veće suženje disajnih puteva, tako da trajno pogoršava funkciju pluća.</p><p>Naučnici su za eksperiment koristili stanice 12 osoba i promatrali uticaj Kalcitriola i Deksametazona, koji se često koristi u lečenju astme. Iako je Deksametazon delotvorno sredstvo, on malo utiče na rast stanica glatkih mišićnih stanica disajnih puteva.</p><blockquote><p>Efekat Kalcitriona zavisi od doze vitamina. Sada naučnici planiraju sprovesti istraživanje na pacijentima obolelim od teških oblika astme. Smatraju da će Kalcitriol zahvaljujući svom jakom protivupalnom dejstvu postati važno sredstvo u lečenju astme, uključujući i oblike koji slabo reaguju na lečenje <a
href="http://www.astma.rs/astma-bolest/sistemski-kortikosteroidi/">kortikosteroidima.</a> U toku su istraživanja koja treba da pokažu da li korištenje suplementa vitamina D, kod male dece, mogu sprečiti nastanak astme.</p></blockquote><p>Naučnici su utvrdili mehanizam delovanja Kalcitriola na proliferaciju glatkih stanica. On se sastoji u sprečavanju aktivacije belančevina odgovornih za životni ciklus stanice. Oni su sproveli istraživanje kako bi utvrdili da li se Kalcitriol može koristiti kod <a
href="http://www.astma.rs/astma-bolest/koliko-je-opasna-hronicna-opstruktivna-bolest-pluca/">hronične opstruktivne bolesti pluća.</a> Po njima vitamin efikasno smanjuje produkciju medijatora upale, Citokina, kod tog oboljenja. Kalcitriol može umanjiti suženje disajnih puteva, koje uzrokuje tegobe kod astme.</p><blockquote><p>Izlaganje suncu od deset do petnaest minuta dnevno je dovoljno da se obezbedi optimalna proizvodnja vitamina D, a hrana koja u sebi sadži ovaj važni vitamin trebala bi se svakodnevno jesti.</p></blockquote><p>Da li znate u kojoj hrani ima najviše Vitamina D?</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/" rel="bookmark" title="Vitamin E štiti decu od ekcema"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/povrce_italija3.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Vitamin E štiti decu od ekcema"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/" rel="bookmark" title="Vitamin E štiti decu od ekcema">Vitamin E štiti decu od ekcema</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/narodni-saveti-protiv-astme-i-alergija/" rel="bookmark" title="Narodni saveti protiv astme i alergija"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/vitamin-c.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Narodni saveti protiv astme i alergija"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/narodni-saveti-protiv-astme-i-alergija/" rel="bookmark" title="Narodni saveti protiv astme i alergija">Narodni saveti protiv astme i alergija</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/prevencija-gripa-slabe-vajde-od-vitamina/" rel="bookmark" title="Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/vitaminC.png&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/prevencija-gripa-slabe-vajde-od-vitamina/" rel="bookmark" title="Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina">Prevencija gripa &#8211; slabe vajde od vitamina</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>2</slash:comments> </item> <item><title>Gojaznost i astma povezane bolesti u ekspanziji</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/gojaznost-i-astma-povezane-bolesti-u-ekspanziji/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/gojaznost-i-astma-povezane-bolesti-u-ekspanziji/#comments</comments> <pubDate>Fri, 27 May 2011 06:00:01 +0000</pubDate> <dc:creator>Veki</dc:creator> <category><![CDATA[Astma]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=5291</guid> <description><![CDATA[Astma i gojaznost predstavljaju oboljenja koja su &#8220;uzela maha&#8221; tokom poslednjih 20 godina, pokazali su nedavno objavljeni statistički podaci. Sprovedena istraživanja, vezana za ta dva oboljenja (Svetska zdravstvena organizacija &#8211; SZO svrstala gojaznost u oboljenja od 1997.), pokazala su da ona mogu da budu i povezana, preneli su francuski mediji. Rezultati tih istraživanja su pokazali da su gojazne osobe mnogo izloženije astmi od onih koje nemaju problema sa viškom telesne težine. Među tim istraživanjima je i ono zasnovano na analizi sedam studija [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/debeli.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Gojaznost i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma">Gojaznost i astma</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/deca/gradska-deca-su-cesce-gojazna/" rel="bookmark" title="Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/deca-sa-sela-610x457.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/deca/gradska-deca-su-cesce-gojazna/" rel="bookmark" title="Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme">Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-bolest-hobp-ili-udruzene-bolesti/" rel="bookmark" title="Astma, HOBP ili udružene bolesti?"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/covek-astma-610x356.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Astma, HOBP ili udružene bolesti?"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-bolest-hobp-ili-udruzene-bolesti/" rel="bookmark" title="Astma, HOBP ili udružene bolesti?">Astma, HOBP ili udružene bolesti?</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><img
class="alignleft size-full wp-image-5319" title="fat-man-asthma-inhaler" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/fat-man-asthma-inhaler.jpg" alt="" width="320" height="300" />Astma i gojaznost predstavljaju oboljenja koja su &#8220;uzela maha&#8221; tokom poslednjih 20 godina, pokazali su nedavno objavljeni statistički podaci.</p><p>Sprovedena istraživanja, vezana za ta dva oboljenja (Svetska zdravstvena organizacija &#8211; SZO svrstala gojaznost u oboljenja od 1997.), pokazala su da ona mogu da budu i povezana, preneli su francuski mediji.</p><p>Rezultati tih istraživanja su pokazali da su gojazne osobe mnogo izloženije astmi od onih koje nemaju problema sa viškom telesne težine.</p><p>Među tim istraživanjima je i ono zasnovano na analizi sedam studija čiji su rezultati pokazali povećanje broja slučajeva astme i do 50 odsto kod gojaznih osoba.</p><p>Druga istraživanja su pokazala da povećanje telesne težine za pet kilograma može da poveća za 1,17 odsto opasnost od astme, a za 20 kilograma povećava opasnost za 2,1 odsto.</p><p>Istraživanja su pokazala i da je gojaznost, od koje bi prema proceni SZO do 2015. godine moglo da pati 2,3 milijarde odraslih osoba u svetu, &#8220;saveznik&#8221; raka dojke i prostate čineći ih agresivnijim. (Economy.rs, Tanjug 26. april 2011.)</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/debeli.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Gojaznost i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma">Gojaznost i astma</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/deca/gradska-deca-su-cesce-gojazna/" rel="bookmark" title="Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/deca-sa-sela-610x457.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/deca/gradska-deca-su-cesce-gojazna/" rel="bookmark" title="Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme">Gradska deca su češće gojazna, a gojaznost je faktor kod astme</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-bolest-hobp-ili-udruzene-bolesti/" rel="bookmark" title="Astma, HOBP ili udružene bolesti?"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/covek-astma-610x356.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Astma, HOBP ili udružene bolesti?"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-bolest-hobp-ili-udruzene-bolesti/" rel="bookmark" title="Astma, HOBP ili udružene bolesti?">Astma, HOBP ili udružene bolesti?</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/gojaznost-i-astma-povezane-bolesti-u-ekspanziji/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>3</slash:comments> </item> <item><title>Generički lekovi</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/genericki-lekovi/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/genericki-lekovi/#comments</comments> <pubDate>Mon, 23 May 2011 06:00:55 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=4658</guid> <description><![CDATA[Generički lekovi su farmaceutski preparati koji sadrže istu aktivnu farmaceutsku supstancu kao i originalni lek i jednaki su originalnom leku u pogledu kvaliteta, sigurnosti i efikasnosti. Generički preparati ponašaju se identično originalnim lekovima. Cena generičkog leka je najčešće znatno niža od originalnog leka, jer ne uključuje cenu razvoja aktivne supstance i originalnog leka. Kuća koja je razvila originalni lek nadoknađuje svoje troškove u prvih 20 godina života leka, vreme kada ima pravo ekskluziviteta na plasiranje aktivne supstance. Nakon toga konkurencija na tržištu [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/" rel="bookmark" title="Da li su lekovi za astmu opasni?"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/asthma_diskus_inhalers_small-200x107.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Da li su lekovi za astmu opasni?"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/" rel="bookmark" title="Da li su lekovi za astmu opasni?">Da li su lekovi za astmu opasni?</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/osmogodisnjak.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair">Lekovi za astmu &#8211; Singulair</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/astma-inhalator-doktor-267x400.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu">Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><img
class="alignleft size-full wp-image-4659" title="generički lekovi" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/generički-lekovi.jpg" alt="" width="281" height="180" /></p><p><strong>Generički lekovi</strong> su farmaceutski preparati koji sadrže istu aktivnu farmaceutsku supstancu kao i originalni lek i jednaki su originalnom leku u pogledu kvaliteta, sigurnosti i efikasnosti. Generički preparati ponašaju se identično originalnim lekovima. Cena generičkog leka je najčešće znatno niža od originalnog leka, jer ne uključuje cenu razvoja aktivne supstance i originalnog leka. Kuća koja je razvila originalni lek nadoknađuje svoje troškove u prvih 20 godina života leka, vreme kada ima pravo ekskluziviteta na plasiranje aktivne supstance. Nakon toga konkurencija na tržištu utiče na smanjenje cene i generičkog i originalnog leka. Stoga niža cena generičkog leka ne proizilazi iz njegovog nižeg kvaliteta, već iz tržišnog nadmetanja inovativne i generičkih kuća.</p><blockquote><p>Lekovi za astmu i alergije: Spalmotil,Alporol,Ventolin- Salbutamol; Serevent-Salmetrol; Durofilin-Teofilin; Singulair-Montelukast; Accolate-Zafirlukast; Pulmicort-Budesonid; Dexason-Deksametazon; Niripan, Urbazon, Lemuud Solu, Lemod Depo-Metilprednizolon; Pronison, Prednizon, Prednison-Prednizon; Kenalog-Triamcinolon; Pressing, Loradin, Claritine, Flonidan, Lorano- Loratadin; Aerisu-Desloratadin; Ketotifen-Galitifen; Nasonex-Mometazon; Beconase, Nasobec-Beclometazon; Flixonase-Flutikason.</p></blockquote> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/" rel="bookmark" title="Da li su lekovi za astmu opasni?"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/asthma_diskus_inhalers_small-200x107.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Da li su lekovi za astmu opasni?"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/" rel="bookmark" title="Da li su lekovi za astmu opasni?">Da li su lekovi za astmu opasni?</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/osmogodisnjak.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair">Lekovi za astmu &#8211; Singulair</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/astma-inhalator-doktor-267x400.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu">Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/genericki-lekovi/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>0</slash:comments> </item> <item><title>Astmatičari izloženi većem riziku od depresije i anksioznosti</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/astma-depresija/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/astma-depresija/#comments</comments> <pubDate>Mon, 04 Oct 2010 06:00:20 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=3593</guid> <description><![CDATA[Prema rezultatima američkog istraživanja koji su objavljeni u medicinskom časopisu Chest, oboleli od astme izloženi su 2,5 puta većem riziku od razvoja depresije  ili anksioznosti nego osobe koje nemaju astmu. Da bi stvar bila još gora, autori studije otkrili su da kako se učestalost ozbiljnih psiholoških problema povećava, tako se pogoršavaju i simptomi bolesti. Autor studije, Emeka Oraka, rekao je da se ovi nalazi mogu odnositi  i na druge hronične bolesti a ne samo astmu , (npr. Dijabetes) te da ozbiljni psihički [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/grip/grip-astma-h1n1/" rel="bookmark" title="Astmatičari i grip H1N1"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/pranje-ruku.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Astmatičari i grip H1N1"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/grip/grip-astma-h1n1/" rel="bookmark" title="Astmatičari i grip H1N1">Astmatičari i grip H1N1</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-pozovite-doktora/" rel="bookmark" title="Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/hitna-pomoc-445x267.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-pozovite-doktora/" rel="bookmark" title="Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;">Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/debeli.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Gojaznost i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma">Gojaznost i astma</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><a
rel="attachment wp-att-3594" href="http://www.astma.rs/istrazivanje/astma-depresija/attachment/depresija/"><img
class="alignleft size-full wp-image-3594" title="depresija" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/depresija.jpg" alt="" width="160" height="169" /></a></p><h3>Prema rezultatima američkog istraživanja koji su objavljeni u medicinskom časopisu Chest, oboleli od astme izloženi su 2,5 puta većem riziku od razvoja depresije  ili anksioznosti nego osobe koje nemaju astmu.</h3><p>Da bi stvar bila još gora, autori studije otkrili su da kako se učestalost ozbiljnih psiholoških problema povećava, tako se pogoršavaju i simptomi bolesti.</p><p>Autor studije, Emeka Oraka, rekao je da se ovi nalazi mogu odnositi  i na druge hronične bolesti a ne samo astmu , (npr. Dijabetes) te da ozbiljni psihički problemi mogu  ometati sposobnost oboelog da se nosi sa svojom bolesti. &#8220;Stoga se ne sme zanemariti  važnost mentalnog zdravlja kod bolesnika s hroničnim bolestima &#8221; istaknuo je Oraka.</p><p>Kod svihučesnika istraživanja , prosečna učestalost ozbiljnijih psihičkih tegoba  bila je 3 posto, dok je kod osoba koje imaju astmu   ta učestalost bila 7,5 posto, otkrili su istraživači.</p><p>Isto tako istraživanje je pokazalo da su odrasle osobe sa <strong>astmom</strong> koje su imale i druge hronične bolesti, zatim  pušile ili konzumirale alkohol te imale niži socijalno-ekonomski status, bile izložene većem riziku od razvoja ozbiljnih psiholoških problema.</p><p>Izvor:<br
/> Chest</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/grip/grip-astma-h1n1/" rel="bookmark" title="Astmatičari i grip H1N1"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/pranje-ruku.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Astmatičari i grip H1N1"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/grip/grip-astma-h1n1/" rel="bookmark" title="Astmatičari i grip H1N1">Astmatičari i grip H1N1</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-pozovite-doktora/" rel="bookmark" title="Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/hitna-pomoc-445x267.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/astma-pozovite-doktora/" rel="bookmark" title="Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;">Astmatičari, pozovite doktora ako&#8230;</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/debeli.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Gojaznost i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/gojaznost-i-astma/" rel="bookmark" title="Gojaznost i astma">Gojaznost i astma</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/astma-depresija/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>0</slash:comments> </item> <item><title>Vitamin E štiti decu od ekcema</title><link>http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/</link> <comments>http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/#comments</comments> <pubDate>Wed, 11 Aug 2010 06:00:37 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Ishrana za astmatičare]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=3453</guid> <description><![CDATA[Veći sadržaj vitamina E u krvi kod dece smanjuje rizik od pojave ekcema za 67 %, dok vitamin A ne štiti od alergija, kako se do sada verovalo. Do ovog saznanja došli su japanski naučnici, ispitujući količinu ovih vitamina u krvi 396 mališana starosi od 10 do 13 godina, od kojih je 240 njih patilo od ekcema, šištanja pri disanju i astme. Ustanovljeno je da ne postoji povezanost između ovih obolenja i nivoa vitamina A, ali otkriveno je i da su ispitanici [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/" rel="bookmark" title="Vitamin D i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/vitamin-D-445x334.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Vitamin D i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/" rel="bookmark" title="Vitamin D i astma">Vitamin D i astma</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/postedite-decu-duvana/" rel="bookmark" title="Poštedite decu duvana!"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/dete-pusenje.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Poštedite decu duvana!"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/postedite-decu-duvana/" rel="bookmark" title="Poštedite decu duvana!">Poštedite decu duvana!</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/sirupi-za-kasalj-omamljuju-decu/" rel="bookmark" title="Sirupi za kašalj omamljuju decu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/sirup-za-kasalj.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Sirupi za kašalj omamljuju decu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/sirupi-za-kasalj-omamljuju-decu/" rel="bookmark" title="Sirupi za kašalj omamljuju decu">Sirupi za kašalj omamljuju decu</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><img
class="alignleft size-full wp-image-3454" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/povrce_italija3.jpg" alt="" width="220" height="267" />Veći sadržaj vitamina E u krvi kod dece smanjuje rizik od pojave ekcema za 67 %, dok vitamin A ne štiti od alergija, kako se do sada verovalo. Do ovog saznanja došli su japanski naučnici, ispitujući količinu ovih vitamina u krvi 396 mališana starosi od 10 do 13 godina, od kojih je 240 njih patilo od ekcema, <a
href="http://www.astma.rs/dijagnoza/">šištanja pri disanju</a> i <strong>astme</strong>.</p><p>Ustanovljeno je da ne postoji povezanost između ovih obolenja i nivoa vitamina A, ali otkriveno je i da su ispitanici sa većom količinom vitamina E u krvi izloženi 60% manjem riziku od pojave ekcema u odnosu na decu koja imaju nizak sadržaj ovog vitamina.</p><p>Ipak, još nije precizno utvrđeno iz kog razloga razloga prisustvo vitamina E u krvi smanjuje rizik od <a
href="http://www.astma.rs/deca/polazak-u-skolicu-za-dete-sa-astmom/">ekcema</a>, ali japanski tim pretpostavlja da je to zbog njegovih antioksidantnih svojstva, kao i činjenice da deluje podsticajno na imunološki sistem.</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/" rel="bookmark" title="Vitamin D i astma"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/vitamin-D-445x334.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Vitamin D i astma"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-d-i-astma/" rel="bookmark" title="Vitamin D i astma">Vitamin D i astma</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/postedite-decu-duvana/" rel="bookmark" title="Poštedite decu duvana!"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://astma.rs/wp-content/uploads/dete-pusenje.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Poštedite decu duvana!"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/pusenje/postedite-decu-duvana/" rel="bookmark" title="Poštedite decu duvana!">Poštedite decu duvana!</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/sirupi-za-kasalj-omamljuju-decu/" rel="bookmark" title="Sirupi za kašalj omamljuju decu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/sirup-za-kasalj.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Sirupi za kašalj omamljuju decu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/istrazivanje/sirupi-za-kasalj-omamljuju-decu/" rel="bookmark" title="Sirupi za kašalj omamljuju decu">Sirupi za kašalj omamljuju decu</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/ishrana/vitamin-e-stiti-decu-od-ekcema/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>3</slash:comments> </item> <item><title>Da li su lekovi za astmu opasni?</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/#comments</comments> <pubDate>Wed, 03 Mar 2010 06:00:24 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Astma]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <category><![CDATA[Terapija]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=2790</guid> <description><![CDATA[Na  članak o štetnim nuspojavama dugodelujućeg  bronhodilatatora, jedan od najvećih farmaceutskih proizvođača ovih lekova, GlaxoSmithKline, dao je odgovor (Članak je objavljen  u časopisu Anali Interne Medicine a posvećen je pitanjima vezanim za sigurnost i delovanje  dugodelujućih bronhodilatatora i antiholinergika u lečenju astme) “Članak o dugodelujućim beta agonistima objavljen u časopisu Anali interne medicine, ne sadrži nove podatke o sigurnosti primene leka kao ni bilo kakve nove podatke. Neki od ključnih navoda u ovom članku ne podudaraju se sa velikom zbirkom dokaza i [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/astma-inhalator-doktor-267x400.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu">Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/osmogodisnjak.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair">Lekovi za astmu &#8211; Singulair</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/inhalacioni-kortikosteroidi-nisu-opasni/" rel="bookmark" title="Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/strah-od-pumpica1.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/inhalacioni-kortikosteroidi-nisu-opasni/" rel="bookmark" title="Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!">Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<h3>Na  članak o štetnim nuspojavama dugodelujućeg  bronhodilatatora, jedan od najvećih farmaceutskih proizvođača ovih lekova, GlaxoSmithKline, dao je odgovor</h3><blockquote><p><em> (Članak je objavljen  u časopisu Anali Interne Medicine a posvećen je pitanjima vezanim za sigurnost i delovanje  dugodelujućih bronhodilatatora i antiholinergika u lečenju astme)</em></p></blockquote><p>“Članak o dugodelujućim beta agonistima objavljen u časopisu Anali interne medicine, ne sadrži nove podatke o sigurnosti primene leka kao ni bilo kakve nove podatke. Neki od ključnih navoda u ovom članku ne podudaraju se sa velikom zbirkom dokaza i stvarnim iskustvom miliona bolesnika.</p><p>Autorske projekcije da je salmeterol odgovoran sa četiri do pet hiljada smrti povezanih s astmom u SAD svake godine, nisu potrkepljene kliničkim dokazima i ne podudaraju se sa podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Podaci CDC-a upućuju da se broj smrti povezanih sa astmom u SAD-u smanjio za više od 22% od sredine devedesetih kada su u terapiju astme uvedeni dugodelujući beta agonisti. Od tog vremena porastao je i broj astmatičara i primena dugodelujućih beta agonista. Astma i dalje ostaje ozbiljno zdravstveno stanje, a astma koja se ne kontroliše predstavlja veliki rizik i može imati smrtni ishod.”</p><p>Uputstvo za primenu salmeterola &#8211; dugodelujućeg beta agonista kojeg proizvodi GlaxoSmithKline, a koji je aktivni deo leka Serevent već sadrži odgovarajuće podatke o sigurnoj primeni ovih lekova. GlaxoSmithKline je nedavno nadopunio uputstvo tog leka nakon savetovanja sa američkom Saveznom upravom za hranu i lekove (FDA).<br
/> <img
class="alignleft size-medium wp-image-2791" title="asthma_diskus_inhalers_small" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/asthma_diskus_inhalers_small-200x107.jpg" alt="" width="200" height="107" />GlaxoSmithKline veruje u dokazani sigurnosni profil Sereventa kada se primenjuje u skladu s uputstvom. Postoji veliko iskustvo u primeni ovog leka, sa više od 250 miliona propisanog Sereventa u svetu od 1994. godine.</p><p>GlaxoSmithKline je jedan od vodećih inovativnih proizvođača lekova i aktivno sudeluje u poboljšanju kvaliteta života ljudi omogućujući im da čine više, osećaju se bolje i žive duže.</p><h3><strong>Na isti članak svoj komentar je  dala i druga vodeća farmaceutska kompanije AstraZeneca</strong></h3><p>“Od ukupno 33.826 bolesnika analiziranih u gore navedenom članku, manje od 3.000 bolesnika bilo je lečeno formoterolom, dugodelujućim bronhodilatatorom. Više od polovine bolesnika nije uopšte bilo lečeno protivupalnim lekom. U analizi nije bilo bolesnika lečenih Symbicortom (kombinovani  preparat koji sadrži inhalacioni kortikosteroid i formoterol).</p><p>AstraZeneca snažno podržava međunarodne smernice za lečenje astme koje nalažu da bolesnici sa astmom lečeni bronhodilatatorima dugog delovanja moraju u svojoj dnevnoj terapiji imati uključen i optimalni protivupalni lek. Dugodelujući bronhodilatatori ne bi smeli biti zamena za inhalacioni  ili oralni kortikosteroid već bi se trebali uzimati istovremeno. Sa svakom inhalacijom Symbicorta bolesnik uzima protivupalnu terapiju i bronhodilatator dugog delovanja.</p><p><img
class="size-medium wp-image-2793 alignright" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/symbicort1-200x114.jpg" alt="" width="200" height="114" /> Sigurnost i delotvornost Symbicorta, kao i bronhodilatatora brzog i dugog delovanja formoterola, potvrđena je u velikom broju kliničkih studija (na više od 50.000 bolesnika) te podacima iz dugogodišnje upotrebe leka. Symbicort je trenutno odobren u preko 90 zemalja u svetu. Sigurnosni profil leka nije upitan kada se koristi u skladu sa  uputstvom, stoga AstraZeneca izričito naglašava važnost primene lekova prema njihovom registrovanom  uputstvu.”<br
/> AstraZeneca jedna je od vodećih inovativnih kompanija posvećena otkrivanju novih lekova koji bitno poboljšavaju kvalitet života obolelih te pozitivno utiču na celokupno društvo.</p><p>Kakva su vaša iskustva? Koji lek koristite kao preventivnu terapiju za kontrolu astme?</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/astma-inhalator-doktor-267x400.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/terapija/imunomodulatori-lekovi-za-astmu/" rel="bookmark" title="Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu">Imunomodulatori &#8211; lekovi za astmu</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/osmogodisnjak.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Lekovi za astmu &#8211; Singulair"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/lekovi-za-astmu-singulair/" rel="bookmark" title="Lekovi za astmu &#8211; Singulair">Lekovi za astmu &#8211; Singulair</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/inhalacioni-kortikosteroidi-nisu-opasni/" rel="bookmark" title="Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/strah-od-pumpica1.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/astma/inhalacioni-kortikosteroidi-nisu-opasni/" rel="bookmark" title="Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!">Inhalacioni kortikosteroidi nisu opasni!</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/da-li-je-opasan-lek-za-astmu/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>8</slash:comments> </item> <item><title>Speleoterapija i haloterapija</title><link>http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/</link> <comments>http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/#comments</comments> <pubDate>Sat, 27 Feb 2010 06:00:41 +0000</pubDate> <dc:creator>Marija Blažić</dc:creator> <category><![CDATA[Alternativna]]></category> <category><![CDATA[Istraživanje]]></category> <category><![CDATA[Lečilišta za astmu]]></category> <guid
isPermaLink="false">http://www.astma.rs/?p=2652</guid> <description><![CDATA[Speleoterapija (od grčkog speleos – pećina), je metoda, koja je bazirana na doziranom boravku pacijenta u specifičnoj mikroklimi pećine. Speleoterapija se praktikuje već stotinama godina u rudnicima soli u Istočnoj Evropi. Pacijenti sa astmom, hroničnim bronhitisom i drugim respiratornim bolestima provode nekoliko dana ili nedelja u takvim rudnicima, udišući slani vazduh i dobivajući brojne dobrobiti od posebne mikroklime rudnika. Tri glavna uticaja pećina su čist vazduh s aerosolom (prisutnost čestica soli u zraku), zatim specifični klimatski uslovi (konstantna temperatura i visoka vlažnost), te [...]﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/alternativne-terapije-astme/" rel="bookmark" title="Alternativna terapija astme"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/kombuha-u-tegli-150x150.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Alternativna terapija astme"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/alternativne-terapije-astme/" rel="bookmark" title="Alternativna terapija astme">Alternativna terapija astme</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/decija_soba1.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Himalajska slana pećina"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina">Himalajska slana pećina</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/lecilista/poseta-slanoj-sobi-u-novom-sadu/" rel="bookmark" title="Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/soba_za_odrasle2.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/lecilista/poseta-slanoj-sobi-u-novom-sadu/" rel="bookmark" title="Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu">Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu</a></div></li></ul></div>]]></description> <content:encoded><![CDATA[<p><strong>Speleoterapija</strong> (od grčkog <em>speleos</em> – pećina), je metoda, koja je bazirana na doziranom boravku pacijenta u specifičnoj mikroklimi pećine. Speleoterapija se praktikuje već stotinama godina u rudnicima soli u Istočnoj Evropi. Pacijenti sa astmom, hroničnim bronhitisom i drugim respiratornim bolestima provode nekoliko dana ili nedelja u takvim rudnicima, udišući slani vazduh i dobivajući brojne dobrobiti od posebne mikroklime rudnika.</p><p><img
class="aligncenter size-full wp-image-2924" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/speleoterapija.jpg" alt="" width="400" height="342" /></p><p>Tri glavna uticaja pećina su čist vazduh s aerosolom (prisutnost čestica soli u zraku), zatim specifični klimatski uslovi (konstantna temperatura i visoka vlažnost), te prirodna radioaktivnost.</p><p>Pećine sadrže čisti vazduh, bez alergena i uzročnika bolesti, bez ozona i sa visokom koncentracijom iona. To su sve faktori koji poboljšavaju disanje, ne samo za vreme boravka u Pećini, već i kasnije.</p><p>Pećinski aerosol je osnovni faktor koji deluje pri speleoterapiji.</p><h2>Svojstva pećinskog aerosola</h2><ul><li>visoka konstantna relativna vlažnost</li><li>niska konstantna temperatura</li><li>visoka koncentracija kalcijuma i magnezijuma</li><li>visoka razina ionizacije i elektronegativni naboj</li><li>sterilna okolina &#8211; odsustvo bakterija, plesni, gljivica</li><li>nema agresivnih alergena</li><li>nema organskih i anorganskih zagađenja okoline.</li></ul><p><span
id="more-2652"></span></p><p>Na primer u pećini Szemlohegy kraj Budimpešte, kraj koje je vazduh na površini poprilično zagađen, duboko u pećini je izmereno da je vazduh vrlo čist. Analiza aerosola u vazduhu pomoću X-zraka pokazala je prisutnost elemenata K, Ca, Ti, Cr, Mg, Fe, Ni, Cu i Zn.</p><p>Dodatni mogući uticaj tokom boravka u pećini je prirodna radioaktivnost koja većim delom dolazi od radioaktivnog plina radona.</p><p>Speleoterapija se izvodi u centrima u Slovačkoj, Poljskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Sloveniji, Rusiji.<br
/> <strong></strong></p><h3><strong>Speleoterapija se pokazala delotvornom u lečenju kod</strong></h3><ul><li>astme</li><li>hroničnog kašlja</li><li>otežanog disanja</li><li>bronhitisa</li><li>sinusitisa</li><li>rinitisa</li><li>sezonskih alergija</li><li>faringitisa</li></ul><p>Dok speleoterapija uključuje boravak u prirodnim slanim pećinama, <strong>nova metoda – haloterapija</strong> – koristi posebnu tehnologiju da bih stvorila mikroklimu pećine. <strong>Haloterapija</strong> uključuje boravak u takozvanoj slanoj sobi, i dostupna je već skoro u svim većim gradovima u Evropi.</p><p>Slana soba je imitacija prirodne slane pećine s njenom lekovitom mikroklimom. Vazduh je zasićen suvim, raspršenim, najfinijim česticama kamene soli. Čestice u slanoj sobi raspršuje halogenerator. Koncentracija mikro čestica je puno veća nego na moru ili u slanim pecinama (0,5-15 mg/m3), a u slanoj sobi se održava mikroklima rudnika soli.</p><p>Tretman za odrasle traje 40 minuta, a za decu 20 minuta. Pomaze pri lečenju alergija, astme, bronhitisa, hroničnih infekcija, prehlada, kožnih problema kao i stresa. Jedan tretman u &#8216;slanoj sobi&#8217;  zamenjuje četiri dana boravka na moru.</p><p>Haloterapija je nova grana speleoterapije, metoda koja se zasniva na doziranom boravku u atraktivno dizajniranoj slanoj sobi koja je izrađena iz prirodne kamene soli a služi za tretman kroničnih i alergijskih poremećaja.</p><p><img
class="aligncenter size-large wp-image-2926" src="http://www.astma.rs/wp-content/uploads/slana-soba-ljudi-445x309.jpg" alt="" width="445" height="309" /></p><p>Termin haloterapija u upotrebi je od sredine 1980-tih godina. Ime dolazi od grčke reči halo što znači sol, pa bi se jednostavno moglo reći da je haloterapija lečenje solju.</p><p>Blagotvorni učinci su poznati vekovima i poduprti su obilnom medicinskom literaturom. Potvrđeno je da ima izvrstan terapeutski uticaj u lečenju astme i bronhija, smiruje i produbljuje disanje,  čisti disajne puteve, deluje protiv upala i protiv alergija, ubrzava oksidaciju serotonina, te reguliše mineralnu uravnoteženost.</p> ﻿<div
id="related_posts"><h4>Na istu temu pročitajte i</h4><ul><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/alternativne-terapije-astme/" rel="bookmark" title="Alternativna terapija astme"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/kombuha-u-tegli-150x150.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Alternativna terapija astme"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/alternativne-terapije-astme/" rel="bookmark" title="Alternativna terapija astme">Alternativna terapija astme</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/decija_soba1.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Himalajska slana pećina"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/himalajska-slana-pecina/" rel="bookmark" title="Himalajska slana pećina">Himalajska slana pećina</a></div></li><li><div
class="related_thumbnail"> <a
href="http://www.astma.rs/lecilista/poseta-slanoj-sobi-u-novom-sadu/" rel="bookmark" title="Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu"> <img
src="http://www.astma.rs/wp-content/themes/wp-polaroid/js/timthumb.php?src=http://www.astma.rs/wp-content/uploads/soba_za_odrasle2.jpg&amp;w=185&amp;h=120&amp;zc=1&amp;q=100"
alt="Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu"
class="left"
width="185px"
height="120px"  /> </a></div><div
class="related_permalink"> <a
href="http://www.astma.rs/lecilista/poseta-slanoj-sobi-u-novom-sadu/" rel="bookmark" title="Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu">Poseta slanoj sobi: Himalajskoj slanoj pećini u Novom Sadu</a></div></li></ul></div>]]></content:encoded> <wfw:commentRss>http://www.astma.rs/istrazivanje/speleoterapija-i-haloterapija/feed/</wfw:commentRss> <slash:comments>0</slash:comments> </item> </channel> </rss>
