Odnos prema astmi

Astma, bolest i to neizlečiva? Ali to je samo glupa definicija u udžbeniku naučne medicine. To pod milim Bogom ništa ne znači. Nemate razloga da se stidite ili da vas bude sram što vaše dete ima astmu. Pokušaću da Vam pokažem šta je astma i kako da se na jedan zdrav pristup životu, higijenom tela i duha, sportom i ishranom izborite sa problemima koje ona izaziva. Učite o vašoj bolesti i ostajte zdravi!

Kako koristiti sajt?

Iako je sajt skromno počeo, danas na njemu možete naći podosta informacija o astmi i alergijama. Listanje počnite čitajući članke iz GLAVNOG (padajujećeg) menija. U njemu su najbojli izvori informacija i linkovi do najboljih članaka. Ukoliko vas interesuje neka posebna oblast možete listati članke po temama ili iskoristiti PRETRAGU, koja odlično radi. Na kraju, pozvao bih vas da ostavite komentar, iznesete vaše iskustvo ili da postavite pitanje.

Astma, imuni sistem i probiotici

Šta je astma?

Astma je hronična upalna bolest disajnog sistema. Često započinje već u detinjstvu. Iako ponekad sama nestane, veliki je broj bolesnika ima ceo život.

Važna  odlika astme je trajna prisutnost upale bronhija. Hronično zahvaćeni upalom, disajni putevi posta­ju preosetljivi na nadražaje iz oko­line. Nakon što se izlože određenim nadražajima, disajni se putevi zbog grča muskulature, čepova sluzi i otoka sluznice sužavaju, a protok vazduha postaje ograničen. To suženje disajnih puteva po pravilu nije trajno, prolazi spontano ili primenom lekova.

Glavni  pokretači (trigeri) upale u disajnim putevima  (u genetski predis­poniranih osoba) su  specifični nadražaji (alergeni) i nespecifični nadražaji (duvanski dim, zagađen vazduh, hladan vazduh, fizički napor), kao i razne bakterijske i virusne upale disajnih puteva.

Šta je imuni sistem?

Imuni sistem je  temelj odbrane ljudskog organizma!

Funkcija imunog sistema je da štiti organizam od svih činilaca koji bi mogli narušiti naše zdravlje. Teško oštećen imuni sistem nikako ne može da se izbori protiv bolesti  uprkos terapiji  najefikasnijim antibioticima i lekovima.

Imuni sistem se aktivira svaki put kada se bilo koje strano telo ili organizam nađu u ljudskom telu.To su najčešće mikroorganizmi ( bakterije, virusi, gljivice ), kao i čestice zagađenja, ili toksini, a takve činioce nazivamo antigenima.Postoje milioni antigena koji među sobom mogu imati čak i neznatne razlike, a koje imuni sistem prepoznaje i protiv kojih započinje reakciju zvanu imuni odgovor.Veoma važan zadatak ovog sistema je da pamti strane materije i razlikuje ih od onih koje pripadaju ljudskom organizmu.

Značaj probiotika u jačanju imunog sistema

Svedoci smo intenzivnih istraživanja koja ispituju povezanosti debelog creva, mikroflore i zdravlja, a čiji nam rezultati donose bogata saznanja. Debelo crevo se sve do kraja 20-og veka smatralo samo mestom gde se reapsorbuju joni i voda, i gde se sakuplja nesvarena hrana.

Međutim, postoji tesna veza između funkcionisanja debelog creva i zdravlja čoveka. A prvobitan razlog za to se može potražiti u kvalitetu brojnih biohemijskih procesa koji se odvijaju u crevima. Preovladavanje mikroorganizama koji izazivaju truljenje, štetne materije (na primer toksini, metan, amonijak, itd.) mogu da prouzrokuju pojavu nekih bolesti.

Eli Mečnikov (Eli Metchnikoff), naučnik nobelovac, otkrio je pre 70 godina da stanovništvo u nekim delovima Evrope u proseku duže žive nego drugde u svetu. Istražujući ovu zanimljivu pojavu, ustanovio je da se ishrana ljudi sa tih područja u velikoj meri zasniva na kiselom mleku, u čijem pripremanju odlučujuću ulogu ima jedna specifična „dobroćudna“ bakterija koju je on nazvao Lactobacilulus Bulgaricus. Kako su ljudi iz tih krajeva unosili mnogo kiselog mleka, njihovi organi za varenje kontinuirano su sadržali ovu bakteriju.

Dalja istraživanja su otkrila da postpji jedna druga bakterija, još efikasnija od Lactobacillus Bulgaricus, a to je Laktobacillus Acidophilus, koja se popularno naziva samo Acidofilusom. Ova bakterija može unutar probavbih organa da opstane čak 10 dana i duže. Ovo je značajan podatak zbog toga što većina korisnih (saprofitnih) bakterija crevne flore ugine vać nakon 4-5 dana, ukoliko im se kontinuirano ne obezbedi priliv mlečne kiseline ili mlečnog šećera (laktoze), koji pak može da se obezbedi posredstvom Acidofilusa.

U neposrednoj kao i daljoj mikrookolini Acidofilusa razvijaju se uslovi veoma nepovoljni za razvoj raznih štetnih mikrokoka, klostridija, coli bakterija i gljivica. Pored toga što obezbeđuje normalnu crevnu floru, Acidofilus ima još jednu povoljnu osobinu, on naime sintetiše jedan antibiotik relativno slabog dejsta, koji se naziva Kolicin (Colicin), ali koji je u nekim blažim oblicima crevnih infekcija dovoljno efikasan protiv uzročnika, tako da je lečenje antibioticima nepotrebno.

Acidofilus potpomaže i snižavanje nivoa holesterola u krvi, saučestvuje u procesu prerade i asimilacije mlečnog šećera (laktoze), belančevina, masti i aminomkiselina iz mleka. Ima određenu ulogu i u procesu sinteze vitamina B-grupe koji su neophodni u organizmu.

Ko uništava našu crevnu floru?

Antibiotici koji se unose oralno mahom uništavaju crevnu floru, pa stoga posle upotrebe antibiotika često dolazi do poremećaja ravnoteže crevne flore. To rezultira bujanjem nekih kvasnih gljivica, konkretno Candide Albicans, koja često izaziva proliv, zatvor ili neke druge smetnje u radu organa za varenje. Kao sporedan neželjeni efekat antibiotskog lečenja često nastaje naseljavanje organizma gljvicama. Gljivične promene mogu da nastanu u plućima, u ustima, na rukama, nogama, između prstiju, ispod noktiju i u vaginalnoj sluznici. Razvoj gljivica često nastaje i kao neželjeni efekat usled upotrebe inhalacionih kortikosterodia,  (zato posle inhalacije usta treba dobro isprati rastvorom sobe bikarbone i vode), sistemskih kortikosteroida i imunosupresivnih terapija (metotreksat). Sve ove promene mogu sa primenom Acidofilusa izlečiti za nekoliko nedelja.

Kao povoljan sporedni učinak Acidofilusa treba navesti i nestanak neprijatnog zadaha iz usta (foetor ex ore), koji je čest pratilac dispepsija usled poremećaja crevne flore.

Redovno uzimanje Acidofilusa obezbeđeuje opstajanje uravnotežene crevne flore, odnosno “čistoću creva”.

Nauka ne poznaje niti jedan soj Acidofilusa koji bi štetno delovao po zdravlje čoveka!

Najpovoljniji učinak uzimanja kapsula Acidofilusa je ako se uzima na prazan želudac.

Kako uneti “dobre” bakterije u organizam?

Dobre bakterije, odnosno probiotike možemo uneti u organizam putem kiselo-mlečnih proizvoda ili putem dodataka ishrani sa sadržajem probiotika.

Da li su sve bakterije mlečne kiseline probiotici?

Probiotici su vrsta dobroćudnih bakterija koje dospevaju u organizam putem hrane i u stanju su da se nastane i razmnože u crevnom traktu, gde ispoljavaju blagotvorno dekstvo na zdravlje domaćina. Pošto su probiotici ustvari  bakterije, oni se dele na nekoliko vrsta, na primer bifidobakterije i laktobacilli. Važno je napomenuti da nisu sve bakterije mlečne kiseline probiotici.

Šta su prebiotoci?

Dok reč probiotik označava samu bakteriju, prebiotik označava molekule ugljenih hidrata (tzv. Ologosahraida) koji predstavljaju hranu za probiotike.

Znači prebiotici nisu bakterije, već kompleksni ugljeni hidrati, koji su eksluzivna hrana probiotika. Ovi nakon unošenja takođe neoštećeni stižu do debelog creva, gde – zbog činjenice da se na ovom mestu sakuplja pretežno svarena hrana – vlada relativni nedostatak hranljivih materija, pa oni mogu poslužiti kao isključiva hrana korisnim bakterijama, i tako pomažu opstanak i razmnožavanje probiotika. Proizvodi koji pored probiotika sadrže i prebiotike, nazivaju se sinbioticima.

Često možemo pročitati da probiotici utiču na čitav imuni sistem! Kako je to moguće?

Rekacija imunog sistema na strane materije obično započinje na nekoj od unutrašnjih ili spoljašnjih telesnih površina. Pošto putem hrane dospevaju veće količine nepoznatih materija u organizam, nije slučajno da se u toku evolucije crevni trakt razvio kao jedna od najvažnijih graničnih površina između organizma i stranih materija koje u njega dospevaju iz spoljašnje sredine. Tako skoro 80%  ljudskog imunog sistema boravi u crevima, pa su zato zdrava creva od naročite važnosti. Probiotske bakterije su u stanju da potisnu štetne bakterije iz creva, a sa druge strane vrše i stimulaciju imunih ćelija fagocita, koje su zadužene za „čišćenje“ patogena.

Pored kiselo-mlečnih prozivoda koji sadrže probiotkse kulture postoji i niz savremenih preparata koji sadrže prohumane kombinacije probiotika, koje bilo ko, pa čak i deca mogu uzimati potpuno bezbedno.

Ipak, u slučaju bolesti digestativnog trakta treba konsultovati lekara.

Kefir – napitak dugovečnosti

Kefir, napitak dugovečnosti je zdrav mlečni proizvod koji lako možete pripremiti i u  vašem domu.

Terapeutska svojstva kefira potiču od njegove mikroflore tj. od kefirnih zrna. Tako je još 1887. god. priznat kao najbolje sredstvo protiv plućne tuberkuloze. Radi lake probavljivosti i podržavanje apetita, upotrebljava se kao sredstvo kod rekonvalescenata i oslabelih osoba. Uspešno se primenjuje za lečenje želudačnih i crevnih poteškoća i katara, nekih bubrežnih bolesti, određenih nadražaja jetre itd.

Može se konzumirati u prilično velikim količinama, od 1 do 1,5 l dnevno. U kefiru ima naročito mnogo vitamina B, koje stvaraju kvasci. Svarljivost mu je veća nego kod mleka: sirovo mleko se zadržava u želudcu 7,5 sati, kuvano mleko 7 sati, kefir iz masnog mleka 4,5 sata i kefir iz obranog mleka 3 sata. Alkohol, u tim količinama koje sadrži kefir, podražuje apetit i povoljno utiče na krvni i nervni sistem. Kefir se smatra izvrsnim hranjivim lekovitim sredstvom za dojenčad i decu sa slabom probavom, lenjom stolicom i uopšte kad se loše osećaju.

Kefir kao lek

LEČENJE

Kefir se može koristiti koristi kod  bolesti želuca i creva, akutne upale jetre, hemijskog stersa (zloupotreba lekova i narkomanija), bubrežnih bolesti, bolesti kože, TBC-a, karcinoma, zatvora, anemije, alergija i astme, kardiovaskularnih bolesti, dijebetesa, a za decu je dobar kao zamena za mleko. Na Kavkazu ga deca i odrasli piju umesto vode. Kefir odlično gasi žeđ.

  • alergijski osip, ekcem – 0,5 Litre  dnevno (obolele delove namazati kefirom)
  • problem sa bubrezima i bešikom -1 litar  dnevno
  • bolesti zavisnosti (alkoholozam i narkomanija)- 1litar kefira dnevno
  • čir na želucu i dvanaestopalčnom crevu -1 litar dnevno (tokom 2 meseca)
  • astma, bronhijalni katar-  1 litar dnevno
  • snižava pritisak i telesnu težinu
  • anemija i leukeminja 1 litar ( u težim slučajevima 2 l dnevno)
  • upala žučne kese i žučnih bolesti- 1 litar  dnevno (2-3 meseca)

Izrada kefira u domaćinstvu

Tradicionalni način proizvodnje kefira je moguć u domaćinstvu i u manjim mlekarama i vrlo je jednostavan. Pri ovoj proizvodnji kefirna zrna se koriste kao starter kultura. Postupak je sledeći: u pasterizovano ili prokuvano i ohlađeno na 20°C mleko dodaju se kefirna zrna, inkubira se dok se mleko ne zgruša, a to je obično 24 sata na 22°C. Posle inkubacije, kefirna zrna se ceđenjem kroz plastičnu cediljku odvajaju od ostalog mleka.

Odvojena kefirna zrna se ispiraju prokuvalom ohlađenom vodom i prekontrolišu da li ima sluzavih, smeđe obojenih ili na neki drugi način promenjenih zrna, koja se odbacuju. Posle ispiranja i kontrole, zrna se ponovo prenose u mleko da bi se započeo novi proces fermentacije i ceo postupak se tako ponavlja svaka 24 časa. Kod proizvodnje kefira potrebno je obratiti pažnju na jedan deo zrna dođe 10-15 delova mleka i da je temperatura optimalna. Na temperaturi nižoj od 20°C bakterije se slabije razmnožavaju, pa gljivice postaju dominantne i stvara se više alkohola i ugljen-dioksida, a manje mlečne kiseline. Dok na višoj tempetaturi gljivice postaju sluzave, a bakterije stvaraju više mlečne kiseline nego što je uobičajeno, pa kefir postaje prekiseo. Proceđeni kefir puni se u boce i zri u frižideru 24-48 sati pri 10-15°C. Ovo zrenje pogoduje rastu kvasca i u ovom periodu nastaje ugljen-dioksid i alkohol, a kefir dobija penušavu konzistenciju.

U domaćinstvu najbolje je prviti kefir u zatvorenoj staklenoj tegli na sobnoj temperaturi. Pri tome treba posvetiti posebnu pažnju higijeni pribora koji se koristi. Pripremajući kefir na ovaj način može se svakog dana u domaćinstvu imati zdrav, hranjiv i osvežavajući napitak.

Napomena 1.: Ne koristiti metalne kašike i cediljke.

Napomena 2.: Kefir se razmnožava, te je najbolje poklanjati namnožene gljivice svakome kome je potrebno.

Za one koji nosu raspoloženi za “kućnu” proizvodnju kefira Imlekov pogon u Novom Sadu (ogranak “Novosadska mlekara”) proizvodni odličan napitak Balans+Kefir koji se može nabaviti u svim većim prodavnicama ili diskontima. Fantastična kombinacija probiotskih jogurtnih kultura i kefira. U sebi sadrži i inulin kao prebiotik.

KEFIR u vodi

Recet za napitak od kefira

  • 6 supenih kašika kefirnih gljivica,
  • 6 supenih kašika šećera,
  • desetak zrna suvog grožđa,
  • 2 dobor oprana limuna i na pola presečena staklena tegla sa zatvaračem, zapremine 2,5 litre i čista hladna voda

Fermentacija traje 2-3 dana na sobnoj temperaturi i  na svetlom mestu.
Procediti kroz plastičnu cediljku. Raditi samo plastičnom kašikom.
Za ovu zapreminu potrebno je 6 kašika kefira. Posle svake fermentacije ono što se razmnožilo ubaci se  u čistu teglu sa čistom hladne vodem i postupak se ponavlja.
Za mršavljenje upotrebljava se čista voda, bez šešera i bez suvog grožđa. Voda tokom fermentacije postane kao mineralna.

Da li ste nekada probali kefir?

Maraton na Alpama

I ako mi je zbog prevelikog stresa (gomila započetih poslova koji su svoj vrhunac imali u istoj nedelji) pao imunitet, te sam se prošle nedelje toliko prehladio, ove nedelje ću trčati maratona na Alpima!

Koliko je važno biti pre svega psihički govori i ovo moje iskustvo. Naime, od silnih obaveza, nerviranja i stresa zbog nedostatka vremena, malo spavanja, odmah su mi izašle bubuljice, a nakon par dana snašla me je i veoma jaka prehlada. Desilo se da mi je nos curio 2-3 dana, imao sam osećaj jeze, pa onda vrućine i sve šta ide. Nisam ni trenirao, a kako to obično biva sve vreme mi je bio i neki čudan osećaj u plućima.

Ovog puta astma je samo malo osetila ovu prehladu. Par dana grebuckanja i tek po koji šum u plućima.

Alpski maraton

No, to sve nije važno jer dolazi prava stvar za moja pluća i moj umorni mozak. Zajedno sa curom idemo na Alpe u malo mesto Oberstaufen gde ću trčati maraton od 42km sa usponom do 1700 metara! Biće veoma naporno, jer za ovako nešto se treba dosta pripremati, a ja to, moram priznati nisam radio.

Čist vazduh na Alpama sigurno će mi pomoći, a trčanje sa prijateljom Rajnerom, zbog koga sam i počeo da trčim, te posredno i pokrenuo ovaj sajt, će biti pravo zadovoljstvo. Znanje da će na manjoj trci od 11 km učestvovati i moja devojka, te da ćemo ovo lepo iskustvo podeliti je nešto što će me oporaviti od silnog rada u proteklih mesec dana zbog čega sam i malo vremena imao za sajt. Nadam se da mi opraštate :))

Htedoh ovo podeliti sa vama… Da nije trčanja, sigurno se ne bih iscimao da ovako nešto sebi priuštim. Živite vaše snove :))

Ukoliko ne znate gde ćete ovo leto, posetite sajt mesta Oberstaufen (engleski i nemački). Imaju sasvim zanimljivu ponudu!

Pričamo o...

  • Marija Blažić- Maja: Dragana netolarancija na hranu se može prevazići, počinje sa sa ne uzimanjem hrane na koju ste...
  • Marija Blažić- Maja: Pressing, Aurius, Clariti, Clarinase, Flonidan, Loradin i većina antihistaminika koje su...
  • Branka P.: Pitanje za dr Jarić Molila bih vas da mi rešite nedoumicu, s obzirom da sam na ovom mestu saznala i...
  • Dragana: Moj sin koji ima 21 mesec tri puta je jeo piletinu i tri puta je povracao dva sata posle jela,sedam meseci...
  • dragana: moj sin ima 5 godina i prosle godine ovo doba dobio je taj jaki kasalj,njegov lekar lecio ga je 4 nedelje...
  • sladjana: Procitala sam da antihistaminici izazivaju neplodnost, to je bio komentar nekog travara, nije precizirao o...
  • Marija Blažić- Maja: Svim čitaocima preporučujem da pročitaju komentare dr. Dušice Jarić od 29.06.2009. i 1.07.2009....
  • Marija Blažić- Maja: Svim čitaocima preporučujem da pročitaju komentare dr. Dušice Jarić od 29.06.2009. i 1.07.2009....
  • Marija Blažić- Maja: Drske i bezobrazne, a takođe i neargumentovane komentare gospodina Nikolića zaista nije vredno...
  • Marija Blažić- Maja: Marija, hvala vam na ovom komentaru koji ste objavili.

Komentari ovog meseca

Teme

O astmi na internetu